Širom planete se 21. marta obilježava Svjetski dan šuma, a cilj je da se ukaže na njihov značaj i uticaj na opstanak čovječanstva.
Šume doprinose ravnoteži kiseonika, apsorbiraju ugljen-dioksid, zaustavljaju čestice prašine i pepela, štite od štetnog djelovanja vjetra, štite riječna područja i izvorišta voda.
Koliko su važne za našu okolinu, govori i podatak da utiču na pročišćavanje atmosferskih voda, pozitivno djeluju na klimu, štite tlo od erozije, te osiguravaju staništa za mnogobrojne vrste flore i faune.
One danas pokrivaju nešto više od 30 odsto ukupnih kopnenih površina Zemlje – prostiru se na oko četiri milijarde hektara.
Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata.
Uprkos svim neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava šume bez kojih ne može živjeti.
Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu.
Prema podacima UN, godišnje se uništi oko 13 miliona hektara šume, 12 do 20 odsto emisija staklenih gasova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma.
SRNA
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.