Dio oružja koje zapadne države šalju kao pomoć ukrajinskoj vojsci, bez dileme, završiće na crnom tržištu ili u rukama kriminalaca, tvrdi Interpol. Za tri godine, prije početka konflikta, u Ukrajini je nestalo oko 300.000 komada streljačkog naoružanja. Trgovina ljudima, ukradenom naftom i žitaricama pod lupom međunarodnih organizacija.
– Kad topovi utihnu, dio naoružanja koje se koristi u ukrajinskom ratu, bez dileme, završiće u rukama švercera i kriminalaca – upozorio je šef Interpola, Jirgen Štok, navodeći da je uz oružje, ilegalno tržište već preplavljeno ukradenim vještačkim đubrivom i naftom, te lažnim hemikalijama koje se koriste u poljoprivredi.
Na samom početku rata, ukrajinske vlasti su, u želji da na front što prije pošalju što više vojnika kako bi zaustavile rusku ofanzivu, uprostile procedure prijavljivanja u vojsku i podjele oružja.
– Svi koji žele da se prihvate oružja, pridružite se Oružanima snagama Ukrajine. Pojednostavili smo sve procedure. Samo ponesite pasoš. Daćemo oružje svim patriotama – objavili su 24. februara.
Vojna pomoć
Oružje je, zaista, podijeljeno dobrovoljcima, koji sa manje ili više uspjeha već tri mjeseca odolijevaju udarima ruskih snaga na nekoliko frontova u Ukrajini. Sjedinjene Države i još četrdesetak država su, odmah poslije početka uske “specijalne operacije” počele da Ukrajincima šalju oružje: puške, projektile, tenkove, borbena vozila, haubice, dronove, te na kraju i rasklopljene borbene avione i helikoptere.
Samo američka pomoć, za sto dana rata, procijenjena je na oko 9,8 milijardi dolara, dok su Australijanci poslali oružje vrijedno 225 miliona dolara. Očekuje se da će kanadska vojna pomoć dostići 500 miliona dolara, Češka je izdvojila oko 430 miliona, Danska 50 miliona, Estonija više od 200 miliona, Francuska 1,6 milijardi…
Poljska je, osim baza za distribuciju vojne pomoći, dala Ukrajini više od 220 tenkova i gomilu druge opreme, čime je iza SAD drugi najveći donator vlasti u Kijevu. Očekuje se da će britanska pomoć uskoro dostići sumu od milijardu i po dolara.
Ukupna američka pomoć, mahom vojna, od početka rata dostigla je bezmalo deset milijardi, što je dvostruko više nego što je Vašington izdvojio za Avganistan u godini koja je prethodila haotičnom povlačenju, ili tri puta više nego što poklanja glavnom savezniku na Bliskom istoku, Izraelu.
Na “darknetu” 30.000 dolara
Nakon što su se SAD povukle iz Avganistana, u rukama talibana ostala je ogromna količina oružja, uključujući i sisteme koji se smatraju visokotehnološkim. Slična situacija se, tokom godina, ponavljala u Iraku, gdje je pomoć lokalnim snagama prečesto završavala u rukama milicija bliskih Islamskoj državi.
Kao prethodno na Balkanu, Iraku i Avganistanu, dio tog oružja neminovno, završiće na crnom tržištu, pa je Interpol apelovao na zemlje članice da uspostave sistem praćenja oružja, kako bi se, donekle, onemogućilo da završi u rukama kriminalaca.
Već sada se na darknetu mogu pronaći oglasi na kojima se protivtenkovski projektili “dževelin”, koje su Amerikanci poklonili Ukrajincima, mogu kupiti po cijeni od 30.000 dolara.
– Kriminalci će pokušati da iskoriste haotičnu situaciju i dostupnost oružja, uključujući i teško naoružanje. To oružje će biti dostupno na crnom tržištu i predstavljaće ozbiljan izazov… Moramo da budemo oprezni i očekujemo da će to naoružanje biti prodavano ne samo u okolnim državama već i na drugim kontinentima – upozorio je šef Interpola.
Dodatni problem predstavlja činjenica da je Ukrajina u prethodnih desetak godina bila jedan od centara za nelegalno oružje u svijetu, te da su se vlasti u Kijevu u prošlosti često okretale prodaji oružja kao glavnom izvoru čvrste valute.
Samo između 1997. i 2000. godine, iz ove države legalno je izvezeno oružje vredno oko milijardu i po dolara, dok je na druge načine naoružanje dospijevalo i do arsenala režima Sadama Huseina, Moamera el Gadafija ili talibana.
Organizacija “Small Arms Survey” objavila je prije nekoliko godina izvještaj prema kojem je između 2013. i 2015. godine iz arsenala vojske i policije nestalo oko 300.000 komada streljačkog naoružanja, od kojih je samo 13 odsto kasnije pronađeno poslije ozbiljnih istraga koje je u nekoliko navrata preduzimalo ukrajinsko Ministarstvo odbrane.
Za šaku pšenice
U akcijama sprečavanja trgovine oružjem učestvovala je i policija, koja je 2019. godine uhapsila dvojicu pripadnika ukrajinske vojske zbog pokušaja prodaje 40 ručnih granata, 12 projektila za ručne bacače i 2.500 komada municije za manje od 3.000 dolara.
Tajna služba je uhapsila vojnika koji uspio da proda dvije ručne bombe, prije nego što je otkriveno njegovo skladište u kojem su se, pored bombi, nalazile i protivtenkovske mine.
Prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala (Global Organized Crime Index), Ukrajina je jedno od najvećih tržišta nelegalnog oružja u Evropi, što je posebno došlo do izražaja poslije početka sukoba na istoku te države 2014. godine. Kako se navodi u ovom izvještaju, najtraženiji su pištolji “makarov” i “tokarev”, kao i snajperske puške “dragunov”.
Krađa đubriva, goriva i lažne hemikalije
Interpol je upozorio i da su krađe ogromnih količina vještačkog đubriva, goriva i pojava nelegalnih hemikalija koje se koriste u poljoprivredi takođe posljedica rata u Ukrajini.
Ukrajinske vlasti optužile su Rusiju da je od početka rata, na okupiranim teritorijama, zaplijenila nekoliko stotina hiljada tona žitarica i na tone vještačkog đubriva.
Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova tvrdi da su Rusi, do sada, iz ratnih područja izneli između 400.000 i 500.000 tona žita, vrijednog više od 100 miliona dolara, te da su gotovo svi brodovi koji su u posljednje vrijeme isplovili iz Sevastopolja natovareni ukrajinskim proizvodima.
Rast cijena žitarica na svjetskim tržištima privukao je pažnju organizovanog kriminala, pa je Interpol najavio posebne mjere opreza u transakcijama ove vrste prehrambenih proizvoda.
Još prije početka rata, međunarodne organizacije upozoravale su da je Ukrajina posebno ranjiva zbog upotrebe nelegalnih agrohemijskih proizvoda. Računa se da je ova zemlja 2021. godine potrošila oko 100.000 tona pesticida.
Ujedinjene nacije su, u seriji izvještaja, upozoravale da vrijednost nelegalnih pesticida, fungicida i ostalih hemikalija premašuje vrijednost od deset milijardi dolara godišnje, te da samim tim predstavlja polje od ogromnog interesa za organizovani kriminal.
Interpolovo upozorenje, suštinski, predstavlja nastavak akcije koju je još prije četiri godine pokrenula ukrajinska policija, zapljenom oko 140 tona hemikalija, uvezenih bez bilo kakvih dozvola, potvrda o porijeklu ili sastavu.
Interpol je upozorio i na krađu goriva, ali se za proteklih 100 dana konflikta nijedna od strana nije žalila na nestanak većih količina nafte ili naftnih derivata.
Trgovina ljudima, posljedica svakog rata
Oko pet miliona ljudi napustilo je domove tokom dosadašnjeg toka rata u Ukrajini, a kolone izbjeglica, kao uostalom u svakom ratu, privukle su mafijaške grupe koje trgovinom ljudima zarađuju vrtoglave sume novca.
Žrtve rata
Na nesreću žrtava, razmjere ove pošasti moguće je u potpunosti sagledati tek kada neprijateljstva utihnu, kao što je to bio slučaj tokom raspada bivše Jugoslavije.
RTS
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.