Svjestan svih poteškoća s kojima se građani suočavaju po pitanju nadolazeće sezone grijanja u Banjaluci, gradski menadžer Bojan Kresojević pozvao je relevantne institucije da se uključe u rješavanje ovog problema.
Kako je istakao, samo zajednički se može doći do konkretnog rješenja.
– Moram da naglasim da je u sistem daljinskog grijanja uključeno oko 19.000 korisnika, odnosno fizičkih lica, te oko 1.000 poslovnih korisnika. Što se tiče ostalih domaćinstava, ja sam ranije predložio rješenje za obezbjeđenje ogreva, dakle drveta i paleta po sistemu kvota za svako domaćinstvo. Ipak, za ovo je potrebno da se uključe Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ‘Šume Republike Srpske’, Privredna komora RS, ali i Savjet ministara Bosne i Hercegovine. Stoga pozivam ministra poljoprivrede, ali i predstavnike Privredne komore i ‘Šuma RS’ da predlože bilo koji termin, da se sastanemo i zajedno dođemo do konačnog rješenja za naše sugrađane – rekao je Kresojević.
Dodao je da u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima sistem daljinskog grijanja, koji je Skupština grada dodijelila preduzeću “Eko toplane”, predstavlja komunalnu djelatnost od posebnog interesa za koji grad određuje cijenu, te ukoliko ne obezbijedi povećanje cijena u stečenim uslovima, dužno je da obezbijedi subvenciju.
– Grad je to i učinio i to u iznosu od dva miliona KM. Treba svi zajedno da se sastanemo, da sjednemo, razgovaramo i dođemo do konkretnog rješenja, kako naši sugrađani ne bi osjetili još jedan talas poskupljenja – kazao je Kresojević.
S tim u vezi Slaven Gojković, direktor “Šuma Republike Srpske”, za “Nezavisne” kaže da nije dobio ovaj poziv, ali da će svakako učestvovati na sastanku.
– Mi smo otvoreni za razgovore, imamo ugovore s ‘Eko toplanama’, gdje dostavljamo sirovinu za njih, kao i ugovore za snabdijevanje ogrevnim drvetom za određene kategorije stanovništva. Znamo i da je na snazi zabrana izvoza peleta i ogrevnog drveta, te da se razmatra se da se ona produži – kazao je Gojković.
Kako kaže, i na šumska gazdinstva se vrši pritisak da se maksimalno angažuju na isporuci za te kategorije, i stanovništva i strateških kupaca, a sve kako ne bi došlo do problema pred grijnu sezonu.
Goran Zubić, zamjenik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kaže da je nelogično da se poziva ministar poljoprivrede da rješava grijanje građana.
– Problem grijanja je komunalni problem, odnosno problem opština i gradova, a ministar poljoprivrede nije nadležan za taj segment. Ako govorimo o poskupljenjima, ogrevno drvo nije poskupjelo, tako da ne možemo govoriti o pojeftinjenu nečega što nije poskupjelo – kaže Zubić za “Nezavisne”.
On ističe da šumska gazdinstva već izdvajaju 10 odsto od prodaje šumskih drvnih sortimenata opštinama i gradovima, a što je, kako kaže, značajno veći procenat izdvajanja u odnosu na druge zemlje u okruženje, gdje je od 2,5 do četiri odsto.
– To je na godišnjem nivou preko 17 miliona KM opštinama i gradovima u njihove budžete. Bilo bi fer da opštine i gradovi iz tih sredstava subvencionišu svoje građane kad je u pitanju grijanje ili neka druga problematika. Ne može se obavezati jedno javno preduzeće, kao što je šumarstvo ili bilo koje drugo, da subvencioniše građane jer to nije njihova namjena – istakao je Zubić.
Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS, ističe da je ovo aktuelna tema te da će i njihovi predstavnici biti uključeni u dogovore koji se tiču snabdijevanje energentima.
– Ako dobijemo poziv znaćemo kako da se odredimo. Znamo da su bilansi kojim raspolažemo takvi da zadovoljavaju potrebe domaćih potrošača, a i prevazilaze ih – kazao je Šinik.
Prema njegovim riječima, mjera zabrane izvoza trupaca i peleta, koja je bila uvedena na 90 dana, imala je za cilj da stabilizuje poremećaje na tržištu, koji su prouzrokovani enormnom potražnjom zapadnoevropskih zemalja, a što je uzrokovalo veoma visoke cijene na domaćem tržištu.
– To je stvorilo nesigurnost za domaće potrošače i nestašicu, gdje su svi zaključivali ugovore s vanjskim partnerima i onda je trebalo doći do reakcije vlasti, a posebno kada je riječ o peletu. Treba naći rješenje, mi smo i predložili da se po prihvatljivijim cijena snabdije domaće tržište, a nakon toga da se izvozi na inostrano tržište – kazao je Šinik.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.