Bosna i Hercegovina nalazi se na devetom mjestu u svijetu po riziku od kibernetičkih prijetnji, a od 68 institucija u BiH, 24 su imale kibernetičke napade i u ovom trenutku poslovanje javne uprave je ugroženo, što može dovesti do krađe podataka i novca neophodnih za funkcionisanje zemlje i svakodnevnog života građana.
Ovo se, između ostalog, navodi u reviziji učinka na temu “Aktivnosti institucija BiH na obezbjeđenju osnovnih pretpostavki za sajber bezbjednost”, a u kojoj se ističe i da Bosna i Hercegovina značajno zaostaje za ostalim zemljama Evrope.
– Koliko je ovaj problem aktuelan, govori činjenica da su u toku pripreme ovog izvještaja zabilježeni kibernetički napadi na institucije BiH. Posljednji zabilježen napad na institucije BiH obustavio je rad zaposlenih i onemogućio pristup službenim stranicama skoro mjesec dana – navodi se u izvještaju.
Inače, posljednji ozbiljan sajber napad na institucije BiH desio se polovinom septembra ove godine, kada su mnoga ministarstva, kao i Parlamentarna skupština BiH, bili van mreže. Stranica parlamenta BiH gotovo mjesec dana nije radila, a nekoliko hiljada zaposlenih nije imalo pristupe računarima. U tom periodu i mnoge kompanije, kako javne tako i privatne, prijavile su sajber napad, a reagovala je i Obavještajno-bezbjednosna agencija, koja je upozorila na opasnost tražeći od državnih institucija, ali i privatnih kompanija da preduzmu sve kako bi se zaštitili.
– Nisu iznenađujući nalazi revizora. Nemamo zakonski okvir, strategiju, institucije nisu posložene i jasno je da smo pod većim rizikom nego ostali. Bez sistemskog odgovora nema kvaliteta. Vjerujem da će novi saziv vlasti imati više sluha za te probleme – rekao je Predrag Puharić, stručnjak za sajber bezbjednost, navodeći da Republika Srpska ima Zakon o informacionoj bezbjednosti i Zakon o bezbjednosti kritičnih infrastruktura te da bi u tom pravcu trebalo da ide i Federacija BiH i da se onda sve to objedini na nivou BiH.
Iz nezvaničnih razgovora sa pojedinim IT stručnjacima zaposlenim u institucijama BiH može se zaključiti da u BiH, kao u svemu, problem predstavlja nadležnost, posebno kada se radi o bezbjednosti, tako da je i u budućnosti teško očekivati da se po tom pitanju postigne dogovor.
Sami revizori naveli su da su aktivnosti na donošenju strateškog i zakonskog okvira za kibernetičku sigurnost počele još prije šest godina, međutim zbog neslaganja unutar BiH taj posao nikad nije završen, a BiH je jedna od rijetkih zemalja koja nema tim za računarske incidente.
– Zbog nedostatka strateškog okvira donatori smatraju da BiH ima neozbiljan pristup izgradnji kibernetičke sigurnosti, zbog čega se manje sredstava ulaže u ovu oblast – naveli su revizori.
Koliko je problem sajber bezbjednosti izražen i aktuelan, govori i podatak koji su naveli revizori, a to je da se broj kibernetičkih napada u BiH povećao za 1.300 puta na sedmičnoj osnovi.
– Na primjer, ugrožavanjem sigurnosti sistema e-vlada uzrokovalo bi zastoj u radu Savjeta ministara i moglo bi se kasniti sa donošenjem važnih odluka za javnu upravu i građane. Napad na informacioni sistem Ministarstva finansija i trezora BiH ugrozio bi evidencije svih finansijskih transakcija institucija BiH i mogao bi uzrokovati obustavu svih plaćanja iz budžeta BiH – navode revizori.
O sajber bezbjednosti nedavno je govorio i Majkl Marfi, ambasador SAD u BiH, koji je upozorio da je kibernetička sigurnost u BiH neadekvatna i, ukoliko se ne poboljša, da će zemlja biti ranjiva i podložna još gorim remetilačkim napadima u budućnosti.
– Lideri BiH moraju odvojiti sredstva koja su neophodna za stvaranje otvorenog, pouzdanog i sigurnog kibernetičkog okruženja, u kojem su firme, institucije i građani zaštićeni od zlonamjernih aktera – rekao je nedavno Marfi.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.