Kakao koji se često “ilegalno” gaji miješa se sa pravim, a sastavni je dio čokolada koje se nude na tržištu. Više od 40 odsto kakaa na tržištu dolazi iz Obale Slonovače.
Svjetska glad za čokoladom sve je veća. Čokoladna industrija “pomaže” katastrofalno uništavanje prašuma zapadne Afrike, kako bi se zasadio kakao. Ako se nešto ne preduzme, do 2030. godine na Obali Slonovače šume će nestati.
Satelitske mape Obla Slonovače i Gane pokazuju da su dijelovi nekadašnje guste šume postali plantaže kakaoa od 2000. godine. Kakao je zasađen na trećini zemljišta ove države. Procjenjuje se da je svjetska trgovina čokoladom prošle godine vrijedela više od bilion dolara.
Najvažniji sastojak kakaa proizvodi se od sjemena tropskog drveta Theobroma cacao. Porijeklom je iz Južne Amerike, ali većina se sada proizvodi u Africi, pri čemu Obala Slonovače i Gana čine dve trećine svjetske proizvodnje.
Proizvodnja kakaa smatra se utočištem za kršenje ljudskih prava, a čokolada je dugo bila povezana sa ropstvom. Ali najnovija istraživanja takođe povezuju “laganu čokoladnu užinu” sa klimatskim i biodiverzitetskim krizama koje rizikuju nastanak katastrofalni slom biosfere naše planete.
Poput tropskih regiona, zapadna Afrika brzo gubi svoje šume. Procjenjuje se da je Obala Slonovače izgubila više od 90 odsto od 1950. godine, dok se smatra da je Gana izgubila najmanje 65 odsto šuma. Proizvodnja kakaa je označena kao jedan od glavnih uzroka krčenja šuma u obje zemlje, pored rudarstva, selektivne siječe i druge poljoprivrede, ali nije izvjesno u kojoj mjeri i sa kojom odgovornošću.
Međunarodni tim istraživača odlučio je da precizno mapira obim uzgoja kakaa u krčenim područjima koristeći satelitske snimke koje će kasnije da uporedi sa oblastima mapiranim u Svjetskoj bazi podataka zaštićenih područja.
– Najznačajniji pokretač krčenja šuma u proizvodnji kakaoa je siromaštvo – rekao je Kvame Osei, direktor “Rainforest Alliance” za Ganu i Nigeriju.
Uzgajivači kakaa u zapadnoj Africi dobijaju samo šest odsto maloprodajne cijene čokoladice. I oni su na gubitničkom kraju lanca snabdijevanja, podnoseći teret hronično niskih cijena i sa malo mogućnosti za pregovore. Oni su na prvim linijama klimatske krize, što ih čini ranjivim na sušu, štetočine i bolesti koje mogu da desetkuju žetvu. Zauzvrat, degradacija zemljišta često dovodi do transformacije šumskih područja, uključujući zaštićena područja, u nove plantaže kakaoa.
RTS
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.