U prva četiri mjeseca ove godine u BiH je uvezeno više od 122 miliona kilograma voća i povrća u vrijednosti od 166,4 miliona KM, te smo tako krompir uvozili iz Nizozemske, Egipta i Njemačke, a jabuke, kruške i dunje iz Poljske, Rusije i Italije.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), u istom periodu smo izvezli tek 7,5 miliona kilograma voća i povrća u iznosu od 31,7 miliona KM.
Ono što je zanimljivo, ali sudeći prema riječima poljoprivrednih proizvođača i zabrinjavajuće, jeste da smo uvezli i više od 22 miliona kilograma krompira u iznosu od 20,8 miliona KM i to najviše iz Nizozemske, Egipta, Njemačke i Francuske.
U istom periodu smo izvezli, za naše podneblje ovu široko rasprostranjenu namirnicu, u količini od tek 118.000 kilograma i iznosu od 199.148 KM.
Kako su pokazali podaci UIO BiH, krompir iz BiH se našao samo na trpezi građana Srbije i Crne Gore.
– Jabuke, kruške i dunje smo najviše uvozili iz Poljske, Rusije, Italije i Belgije, i to više od 15,4 miliona kilograma, u iznosu od 11,7 miliona KM – stoji u podacima UIO BiH.
Iste vrste voća smo izvozili u količini od 1,1 milion kilograma i u iznosu od 1,5 miliona KM, a našle su se na trpezama u Crnoj Gori, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Hrvatskoj i Saudijskoj Arabiji.
Luk, crni i bijeli, najviše smo uvozili iz Nizozemske, Austrije, Albanije, Srbije i Njemačke, u količini većoj od 6,2 miliona KM i u iznosu od 7,8 miliona KM.
Na trpezi bh. stanovnika našao se i kupus iz Albanije, Makedonije, Italije, Srbije i Turske, a mrkvu smo uvozili iz Srbije, Nizozemske, Egipta, Turske i Italije.
Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, poljoprivrednici već dvije decenije upozoravaju na problem prekomjernog i nekontrolisanog uvoza, koji guši domaću poljoprivrednu proizvodnju.
– Nažalost, to je prisutno i u onim proizvodima koje mi proizvodimo čak i u višku. Kada je u pitanju luk ili krompir, skoro svake dvije ili tri godine imamo slučajeve da naši seljaci bacaju krompir i luk, jer ne mogu da ga plasiraju na tržište, dok je istovremeno tržište preplavljeno robom iz drugih zemalja – naveo je Marinković.
Dodao je da izgleda da je BiH odlučila da bude uvozno orijentisana kada su u pitanju poljoprivredna proizvodnja i prehrambeni proizvodi.
– S druge strane, kod nas je jači uvoznički lobi u odnosu na lobi domaćih poljoprivrednika – rekao je Marinković, dodajući da poljoprivredni proizvođači već godinama apeluju da se uvedu zaštitne mjere koje su u skladu i sa međunarodno potpisanim ugovorima.
– Jasno je nama da se uvoze proizvodi koje ne proizvodimo u dovoljnim količinama, ali u vrijeme kada prispijevaju na našim površinama za naše tržište, mogla bi se uvesti nekakva sezonska ograničenja za uvoz – pojasnio je Marinković.
Istakao je da poljoprivrednici insistiraju na uvođenju mjera zaštite domaće proizvodnje, ali da su donosioci odluka i dalje gluvi na njihova upozorenja.
Da je situacija ista i u FBiH, za “Nezavisne novine” je potvrdio Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, koji navodi da su potrebne veće subvencije koje država izdvaja za poljoprivrednike.
– Mi imamo manju podršku nego što bi ona trebala biti. Treba pogledati koliko zemlje u okruženju izdvajaju, pa je njihov proizvod i jeftiniji. Mi nismo konkurentni po tom pitanju – kazao je Bićo, naglašavajući da fali zaštita domaćeg proizvoda.
– Sada imamo mladi krompir, potrebno je zaustaviti uvoz mladog krompira dok se mi ne riješimo svog. Uvozni krompir je jeftiniji od našeg, ali mi imamo preskupu proizvodnju. Da država daje veće podsticaje, da se na vrijeme isplaćuju, da zaštiti domaću proizvodnju, mi bismo imali jeftiniji proizvod – zaključio je Bićo.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.