Godine 1951. Sjedinjene Države potpisale su sporazum s Danskom, kojim se obavezuju da zaštite Grenland od potencijalnog napada. 74 godine kasnije prijetnja napadom na Grenland dolazi iz Amerike.
Ove sedmice je budući američki predsjednik Donald Tramp šokirao Evropu kada je odbio da isključi korištenje vojne sile za pripajanje najvećeg ostrva na svijetu, autonomne teritorije od 57.000 ljudi koja je dio Kraljevine Danske.
Tramp, koji je takođe u više navrata iznio ideju da SAD preuzmu Kanadu i Panamski kanal, davno je bacio oko na Grenland – strateški smješteno ostrvo bogato mineralima i naftom.
Iako nije upitno koja bi zemlja pobijedila u borbi, Danska bi mogla imati bolje šanse ako se obrati advokatima. Kopenhagen bi ih mogao pitati treba li EU na neki način braniti Grenland, može li se pozvati na zajedničke odredbe o odbrani NATO-a od napada najveće članice saveza i koje su obaveze Washingtona prema ugovoru iz 1951. godine.
SAD ima daleko najveći odbrambeni budžet na svijetu. Samo lani su na odbranu potrošili 948 milijardi dolara. Američke oružane snage broje 1,3 miliona ljudi, pri čemu su neki od njih trenutno stacionirani na Grenlandu. Danska je sa svoje strane prošle godine potrošila 9,9 milijardi dolara, ima samo 17.000 vojnika, a većina teške opreme za kopneno ratovanje donirana je Ukrajini.
Kad bi Tramp ostvario svoju prijetnju da će silom aneksirati Grenland, “to bi bio najkraći rat na svijetu, na Grenlandu nema odbrambenog kapaciteta. Amerikanci su bili glavni”, rekao je Ulrik Pram Gad, viši istraživač na Danskom institutu za međunarodne studije.
Neki brodovi danske obalne straže često plove oko jugoistočnog Grenlanda, ali je danska štampa izvijestila da softver potreban za ciljanje i korištenje brodskog oružja nikada nije kupljen i instaliran, dodao je.
Pram Gad je rekao da je zbunjen Trampovim namjerama. “Je li to verbalni ispad? Je li to tzv. diplomatija prijetnje između saveznika? Zapravo ne znamo, ali to će biti način rada njegove administracije sljedeće četiri godine.”
Najviši zvaničnici, uključujući danskog ministra vanjskih poslova Larsa Løkkea Rasmussena i njegovog američkog kolegu na odlasku Antonyja Blinkena, isprva su odbacili Trampove komentare.
Međutim, danska premijerka Mette Frederiksen organizovala je juče sastanak sa stranačkim čelnicima kako bi razgovarali o tom pitanju, dok je Rasmussen odstupio od svoje početne nonšalantne reakcije.
“Shvaćamo ovo vrlo ozbiljno, ali nemamo ambiciju eskalirati rat riječima s budućim predsjednikom”, rekao je.
Prema paktu iz 1951. godine, SAD su prihvatile pravnu obavezu odbrane od bilo kakvog napada na veliko arktičko ostrvo s obzirom na nemogućnost danskih oružanih snaga da se bez pomoći odupru potencijalnom agresoru.
“Danska je bila i te kako svjesna da ne može sama braniti Grenland od bilo koga”, rekao je Kristian Søby Kristensen, viši istraživač u Centru za vojne studije Univerziteta u Kopenhagenu. Da je Tramp silom pokušao zauzeti teritoriju, “pitanje je: protiv koga bi se (Amerikanci) borili? Vlastite vojske? Ona je već tamo”, dodao je.
SAD su značajno smanjile vojnu prisutnost na ostrvu nakon završetka Hladnog rata, ali radarska stanica za rano upozoravanje je i dalje u bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda. To je ključno sredstvo koje može uočiti letjelice i balističke projektile, uključujući potencijalne ruske nuklearne interkontinentalne projektile.
Šta na Grenlandu radi danska vojska?
U međuvremenu, danske oružane snage nisu ni opremljene ni obučene da se odupru invaziji SAD. Oni su se “bavili mirnijim vojnim aktivnostima”, objasnio je Søby Kristensen, dodavši da Danci redovno patroliraju avionima i brodovima u grenlandskim vodama.
U decembru prošle godine danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen najavio je trošak novog paketa za obranu vrijedan “više desetina milijardi” u krunama za kupovinu dvije bespilotne letjelice dugog dometa, dvije patrole za pseće zaprege i dva patrolna broda.
Novac je takođe trebao finansirati zapošljavanje više ljudi za dansku Arktičku komandu u glavnom gradu Nuuku i nadgradnju aerodroma Kangerlussuaq kako bi bila prikladna za borbene avione F-35.
“Prva Trampova ideja o kupovini Grenlanda bila je dio američke strategije”
Taj je pritisak potaknut zahtjevima SAD, uključujući Trampove zahtjeve tokom njegovog prvog mandata, prema Marcu Jacobsenu, vanrednom profesoru na Kraljevskom danskom koledžu za odbranu.
Kada je Tramp prvi put iznio ideju o kupovini Grenlanda 2019. godine, to je bio dio američke strategije da se Danska natjera da potroši više novca na nadzor Grenlanda.
Iako su danske oružane snage mnogo manje od američkih, Kopenhagen je ipak među onim evropskim prestonicama koje su vrlo ozbiljno shvatile potrebu za jačanje odbrane od početka rata u Ukrajini.
Danska je prošle godine potrošila 2,37 posto svog BDP-a na vojsku – iznad NATO-ovog cilja od 2 posto – i planira dalja povećanja. Danske vazdušne snage zamjenjuju svoju flotu F-16 modernim borbenim avionima američke proizvodnje F-35 i trenutno žele nabaviti sisteme protivvazdušne odbrane.
Index
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.