Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, rekao je da etničke grupe igraju dominantnu ulogu u BiH, te da treba pronaći ravnotežu između građanske države i etničkih problema.
On je to izjavio za austrijski list Die Presse gdje je govorio o situaciji u BiH.
Smatra da bi se u Ustav BiH trebala uvrstiti stavka kojom bi se dodatno učvrstila odluka o namjeri pristupanja zemlje EU.
– Istina je da će doći trenutak kada izvršna ovlašćenja koje imam prema Dejtonu više neće biti potrebne. Taj trenutak će biti kada zemlja postane članica EU – rekao je on i dodao da je opis njegovog posla ukidanje vlastite uloge.
– Nažalost, uvjeren sam da uslovi za to još nisu ispunjeni. Istovremeno, znam da ne trebamo raditi samo na mojim izvršnim mjerama, već moramo poboljšati funkcionalnost zemlje kako bi bila spremna za Evropu. Potrebna nam je evropeizacija Dejtonskog ustava – mišljenja je Šmit.
Pita se da kada EU pohvali pet od šest država zapadnog Balkana zbog razvojnih planova, ali ne i BiH i to zbog nemara politike ili strukturalni problem.
– Ja kažem da je to strukturalni problem – poručio je Šmit.
On je naveo za austrijski list da se u BiH ukorijenilo razmišljanje o statusu kvo, koje vlastiti regionalni, etnički i ekonomski profit stavlja iznad cjelokupnog interesa.
– Moramo to preokrenuti. Kako to učiniti, a da se ne iscrpimo u lijepim evropskim deklaracijama? To se postiže tako što se proces donošenja odluka osmisli tako da se lakše dovodi do konsenzusa, kao što je jačanje Ustavnog suda BiH – rekao je Šmit.
Govoreći o evropskoj klauzuli, naveo je da bi trebalo precizirati obaveze i posljedice, kao što je, recimo, eliminacija diskriminišućih odredbi, u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava.
– Takođe bi se trebalo dogovoriti o prijelaznoj klauzuli koja kaže: „Ako se ne možemo dogovoriti, evropsko pravo će direktno važiti.“ Time bi se mogao stvoriti pravni okvir i reći: „To možete zajednički mijenjati u okviru Evrope, ali mora se nešto postaviti“ – naveo je Šmit.
Govorio je i o svom odnosu s predsjednik RS Miloradom Dodikom. Ocijenio je odnos kao napet, jer Dodik ne priznaje njegovu legitimnost.
– To je ruski stav. Ali generalno bih rekao da trenutno nije potpuno nemoguće komunicirati različitim kanalima. Nemam namjeru rušiti mostove ili zatvarati vrata ako je on spreman za razgovor. Evropska unija ne odobrava razvojni plan uglavnom zato što Dodik ne priznaje nadležnost Ustavnog suda – rekao je on.
Srpskainfo
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.