Ustavni sud BiH odlučio je da amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon BiH doneseni u izbornoj noći od strane Kristijana Šmita diskriminišu ostale jer im je, za razliku od Srba, Hrvata i Bošnjaka, onemogućeno da predlažu kandidate za predsjednika, odnosno potpredsjednika Federacije BiH.
Ova odluka Ustavnog suda BiH donesena je na 153. sjednici održanoj 23. i 24. januara i to u predmetu “Albin Zuhrić i drugi”, a ovom odlukom osporeno je i rješenje Suda BiH doneseno još u februaru 2023. godine.
– Ustavni sud BiH zaključuje da postoji kršenje prava na nediskriminaciju iz člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju zbog toga što je u postupku za kandidovanje predsjednika i potpredsjednika FBiH, konačnim rješenjima Suda BiH koja su donesena na temelju odredaba člana IV.B.2 Ustava FBiH i člana 9.13 – 9.15 Izbornog zakona, prvoapelantima kao delegatima u Domu naroda FBiH onemogućeno da predlažu kandidate za predsjednika i potpredsjednike FBiH iz reda ostalih, a drugoapelantu kao pripadniku skupine ostalih onemogućeno da bude kandidat za predsjednika i potpredsjednika FBiH – navedeno je u zaključku.
Za Demokratsku frontu, čiji je Zuhrić kadar, a koji se nalazi u Klubu ostalih u Domu naroda Parlamenta FBiH, odluka Ustavnog suda BiH je samo pokazatelj da je nametnuta vlast “trojke” i HDZ-a proizvod pravnog i ustavnog nasilja nad građanima BiH, a u ovom konkretnom slučaju pravnog nasilja nad građanima koji ne pripadaju kategoriji ostalih.
– Kao što se principijelno zalažemo za jednakost svih građana, DF se zalaže i za jednakost svih naroda kao i onih koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Pravno nasilje koje je u Federaciji BiH izvršio visoki predstavnik Kristijan Šmit dovelo je do toga da istovremeno postoje klubovi naroda koji mogu uticati na izbor rukovodstva FBiH i njene vlasti, te Klub bošnjačkog naroda i Klub ostalih koji na to ne mogu uticati – navodi se u saopštenju DF-a, u kojem se dodaje i da takvo stanje odgovara nametnutoj vlasti “trojke” koja zajedno sa HDZ-om kroz Klub Hrvata i Klub Srba protivno volji većine građana Federacije BiH vrši vlast.
U suštini, član Ustava FBiH koji je osporen odnosi se na izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH, tačnije predlaganje kandidata. Prema tom ustavu, Srbi, Hrvati i Bošnjaci predlažu predsjednika i potpredsjednika FBiH, dok ostali, kojih u ovom trenutku ima 11, u Domu naroda nemaju pravo na to.
Nakon što je Ustavni sud BiH odlučio da su amandmani diskriminatorski, otvara se mogućnost brisanja tih odredaba iz Ustava FBiH.
S obzirom na to da se u ovom slučaju odlučivalo po apelaciji, ta odredba neće po automatizmu biti brisana, već je neophodno da se pokrene pitanje ocjene ustavnosti, a juče se spekulisalo da bi to mogao pokrenuti Željko Komšić, član Predsjedništva BiH koji ima ovlaštenja da to uradi.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.