Bazilika sv. Marije Velike, gdje je papa Franja izabrao da bude sahranjen, impozantna je crkva iz 5. veka u srcu Rima u kojoj se već nalaze grobnice sedmorice papa.
Argentinski papa, koji je preminuo u ponedeljak u 88. godini, rekao je krajem 2023. da želi da bude sahranjen u ovoj bazilici, a ne u kripti bazilike Svetog Petra, što će biti prvi put u više od tri veka da je jedan papa tamo sahranjen.
– Odmah iza skulpture Kraljice mira (Bogorodice) nalazi se jedno malo udubljenje, vrata koja vode u prostoriju u kojoj su bili smješteni svijećnjaci. Vidio sam to i pomislio: “To je to mjesto”. I tamo je pripremljeno grobno mjesto – rekao je španskom stručnjaku za Vatikan Havijeru Martinez-Brokalu u svojoj knjizi “Nasljednik” iz 2024.
U ovoj bazilici je sahranjeno sedam papa. Posljednji je bio Klement IX, 1669. godine. Tamo je posljednje počivalište još nekim poznatim ličnostima poput arhitekte i kipara Berninija, graditelja kolonade na Trgu sv. Petra.
Horhe Bergoljo, koji je bio veoma vezan za kult Device Marije, prije i poslije svakog putovanja u inostranstvo, meditirao je u bazilici, koja je zvanično dio teritorije Vatikana. Unutrašnjost je zadržala izgled blizak originalu: centralni brod je obložen sa 40 jonskih stubova i spektakularnim mozaicima.
Prema tradiciji, Djevica Marija se u snu ukazala bogatom rimskom patriciju Jovanu i papi Liberiju (352.-366.), tražeći da se u njenu čast podigne crkva i naznačivši izabrano mjesto tako što ga je usred ljeta, 5. avgusta, zatrpao snijeg. Ništa nije ostalo od ove prve crkve, koju je finansirao Ivan, tvrdi Vatikan.
Današnja crkva, jedna od četiri papske bazilike u Rimu, podignuta je oko 432. godine na zahtjev pape Siksta III, na brdu Eskvilin. U njemu se nalaze neke od najdragocjenijih relikvija katoličanstva, uključujući ikonu koja se pripisuje svetom Luki, na kojoj je prikazana Djevica Marija kako drži dete Isusa u naručju. U bazilici se čuvaju i komadi drveta iz kolijevke malog Isusa.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.