Ustavni sud BiH, u kojem još nema srpskih sudija, osporio je danas, odlučujući po apelacijama od strane federalnih funkcionera, set akata koji je usvojen u republičkom parlamentu kao jedan od prvih poteza nakon prvostepene presude predsjedniku Republike, a iz Srpske je i nakon ove odluke poručeno da svima treba da bude jasno na kojoj adresi je najviše zakonodavno tijelo.
Takozvani krnji Ustavni sud BiH osporio je, naime, više zakona i akata koje je donijela Narodna skupština, jer smatra da “nisu u skladu sa odredbama Ustava BiH”. Među njima su zakoni o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, dopuni Krivičnog zakonika Srpske i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske. Van snage je stavljen i Pravilnik o postupku kandidovanja i izbora prvih članova VSTS-a Republike Srpske, Odluka o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija BiH i nekoliko zaključaka usvojenih na posebnoj sjednici Skupštine 26. februara.
Na toj sjednici je Srpska, kako je poručeno iz parlamenta, utvrdila prvi direktan odgovor na vanustavno djelovanje dijela institucija na nivou BiH kroz set zakona s jednim ciljem, a to je odbrana ustavnog poretka zasnovanog na principima Dejtonskog sporazuma. Zakonom o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH propisano je da zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) BiH i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH neće biti primjenjivani niti izvršavani na prostoru Srpske. Po hitnom postupku usvojen je i Zakon o VSTS-u Republike Srpske, a podršku je dobio i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Srpske, kojim je propisano da će nepoštovanje odluke institucija i organa Srpske u institucijama BiH ili jedinicama lokalne samouprave biti kažnjivo zatvorom od šest mjeseci do pet godina, dok se Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u Srpskoj odnosi na uspostavljanje posebnog registra organizacija koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti.
Zahtjeve za ocjenu ustavnosti na adresu Ustavnog suda stigli su od strane delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemala Ademovića, hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića te Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Član skupštinskog Odbora za ustavna pitanja Mladen Ilić (SNSD) za “Glas” kaže da politički sud nastavlja djelovanje po prepoznatljivoj matrici te da su toga bili svjesni i u Narodnoj skupštini kada su glasali za zakone.
– Narodna skupština je najviše zakonodavno tijelo. Mi smo jasno stavili do znanja šta se poštuje u Srpskoj, a svojevremeno su stavljene van snage i odluke takvog suda koji radi na ovaj način i sprovodi silu. Apsurdno je sve što rade. Mi znamo šta treba da poštujemo i nastavićemo da radimo svoj posao, a naše odluke će biti poštovane i ubuduće – istakao je Ilić za “Glas”.
Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Srpskoj je usvojen u junu 2023, ali je i njega odlukom osporio Kristijan Šmit, kojeg, s druge strane, Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH.
Ko donosi odluke
U Sudu trenutno, od devet sudija, kako je precizirao Ustav, ima njih sedam – četvoro je imenovano u Predstavničkom domu FBiH i radi se o Bošnjacima i Hrvatima, a preostali su strane sudije koji dolaze iz Njemačke, Albanije i Švajcarske. S druge strane nema nijednog od dvoje sudija iz Republike Srpske, koliko propisuje Ustav, zbog penzionisanja doskorašnjih kadrova te činjenice da Srpska zahtijeva da sud bude uveden u zakonske okvire.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.