Beton, asfalt, šljunak, život u gradu utiče na to čime se ptice hrane, gdje prave gnezda, ali i kako izgledaju. Novo istraživanje analiziralo je boje ptica sa iznenađujućim rezultatima.
U gradskom okruženju ptice sa određenim bojama imaju prednost, to je uobičajena teorija u biologiji. Ali do sada se nije tačno znalo koje su boje „tipične za grad”, a koje „tipične za prirodu”. Međunarodni istraživački tim prvi put je to sada obimno proučio.
Dosad su istraživači uglavnom polazili od pretpostavke da su ptice u gradu manje šarene.
– Na primjer, primijećeno je da životinje na selu imaju živopisnije boje od životinja iste vrste koje žive u gradu – objašnjava Kaspar Delhej, biolog koji radi za Maks Plank institut za biološku inteligenciju u Zivezenu i Martinsridu u Bavarskoj.
Ova razlika među pticama iste vrste mogla bi, na primjer, da potiče od raznovrsnije ishrane u prirodi.
– Takođe je primijećeno da vrste koje se dobro snalaze u gradu često imaju sivo ili crno perje – kaže biolog.
Zbog toga se pretpostavljalo da je sastav ptičjih vrsta u gradu u cjelini manje šaren nego u prirodnom okruženju.
– Ali to do sada niko nije ispitao u većem obimu.
Dosadašnja teorija je opovrgnuta
Delhej i međunarodni tim istraživača sada su to nadoknadili. U prvom koraku sastavili su bazu podataka sa više od dvije hiljade vrsta ptica iz cijelog svijeta i njihovim bojama perja. Te podatke su analizirali u odnosu na stanište ptica, dakle, da li žive u gradovima, njihovoj okolini ili na selu.
Pri tome se nisu bavili promjenama kod pojedinačnih ptičjih vrsta kada se one prilagode životu u gradu, dakle, nisu ispitivali, na primjer, po čemu se jedna sjenica sa sela razlikuje od gradske sjenice. Umjesto toga, tragali su za opštim tendencijama:
Koje se boje češće javljaju i u kojim sredinama? Svoja otkrića sada su objavili u stručnom časopisu Ecology Letters.
I oni su, naravno, pronašli mnogo crnih i sivih ptica u gradovima. Ali, kako kaže Delhej:
– Po vrsti gledano, ptice u gradu u prosjeku imaju više boja nego ptice koje se ne nalaze u gradovima. Dakle, vrste koje se pojavljuju u gradu imaju u prosjeku više različitih boja od onih koje se ne mogu prilagoditi životu u gradu. Osim crne i sive, posebno se isticala plava boja, koja se u gradovima javlja češće.
Manje neprijatelja – šarenije boje
To što različite boje mogu biti prednost u gradu i na selu djeluje uvjerljivo Bernhardu Misofu, direktoru Lajbnic instituta za analizu promjena biodiverziteta u Bonu:
– U gradu imamo mnogo betona, potpuno drugačije kolorite, i mnogo manje “zelenila”. Istovremeno, imamo i znatno manje grabljivica i drugih životinja koje love male pjevačice.
To bi pticama omogućilo da budu šarenije. Jer, ko je šaren, više upada u oči. A to može biti prednost, jer upečatljive boje primijećuju i pripadnici iste vrste. To, na primjer, pomaže u traženju partnera. Misof nije učestvovao u studiji, ali smatra da su rezultati pouzdani i važni:
– Ispostavilo se da u gradu nedostaju ptice smeđih boja. I time se spektar raznolikosti boja ptičjih vrsta u gradu pomjera u odnosu na vrste koje se javljaju van urbanih područja.
Vrabac se nije snašao
Izgleda da smeđe ptice imaju problem u gradu, to je najjasniji rezultat studije. A to bi moglo da bude povezano s tim što mnoge smeđe ptice gnijezda prave na zemlji ili se kreću po kori drveća. Ne uspijevaju lako da se prilagode životu u gradu.
Čak ni vrabac, „tipična” gradska ptica, nije zaista uspješan u velikim gradovima, kaže Misof.
– Zaista je impresivno koliko se broj vrabaca smanjio. Vrapci su vjerovatno bili klasičan dio seoskih i manjih gradskih životnih sredina. Tamo su mogli dobro da se snađu. Ali u našim velikim gradovima i urbanim sredinama više nisu toliko prisutni.
Podaci pokazuju razlike – ali ne nude objašnjenje
Ako se gradske sredine i dalje budu širile, onda će vrste ptica koje se u njima dobro snalaze imati prednost, smatra Misof iz Lajbnic instituta za analizu promjena biodiverziteta.
– A ptičje vrste koje se ne snalaze dobro u urbanom okruženju – imaće problem.
Zašto tačno neka vrsta može dobro da živi u gradu i kakvu ulogu pri tome igra boja njenog perja, ni najnovija studija Kaspara Delheja i njegovog istraživačkog tima ne može da pokaže.
– Podaci kojima trenutno raspolažemo ne omogućavaju nam da objasnimo mehanizme iza tih razlika. Ali to što se razlike uopšte vide u ovom obliku bilo je iznenađenje za tim: Raspodela boja i razlike između grada i prirodnog okruženja potpuno su drugačije nego što smo očekivali.
Novosti
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.