Bosna i Hercegovina danas uvozi luk iz Holandije, krompir iz Egipta, meso iz Argentine i Brazila, pa čak i slamu, dok domaći proizvođači jedva sastavljaju kraj s krajem.
Samo u ovoj godini, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, na uvoz mesa potrošeno je oko 222 miliona maraka, dok je izvoz svega 16,3 miliona KM čak 14 puta manji.
Cijene hrane su duplo veće nego prije tri godine, a građani sve manje znaju šta zapravo jedu. Sistem koji je dozvolio ovakav paradoks, da uvozimo ono što sami možemo proizvesti, razorio je domaću poljoprivredu, urušio tržište i direktno pogodio zdravlje potrošača.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Admir Kahriman za N1 ističe da je riječ o čistom biznisu u kojem država nije prepoznala strateški značaj poljoprivrede:
– Ta brojka jasno pokazuje da BiH troši ogromne količine mesa, ali država nije uradila ništa da razvije proizvodnju i smanji uvoz. Nekada smo u Kantonu Sarajevo imali i do 6.000 grla godišnje, a danas jedva 1.400.
Da bismo pokrili polovinu vlastitih potreba, morali bismo to biti 80.000 grla. Umjesto toga, mi uvozimo plećke i vratove, dok kvalitetni dijelovi mesa ostaju u Evropi – rekao je Kahriman.
On podsjeća da su domaći farmeri u posljednjih deset godina preživljavali turbulencije, pad cijena i neuređene poticaje, zbog čega su mnogi odustali od proizvodnje.
– Poljoprivreda je posao 365 dana u godini, 24 sata dnevno. To je odricanje od svega, a država nas tretira kao zadnje u lancu. Bez urednih i pravednih poticaja nema opstanka. Ljudi su razočarani, mnogi ne žele da im djeca nastave ovaj posao – dodao je.
Poljoprivrednici upozoravaju da je vrijeme da vlasti promijene pristup. Ako se ne uvede obaveza da prerađivači kupuju domaće proizvode prije uvoza, Bosna i Hercegovina će postati potpuno zavisna od stranog tržišta.
– Normalno je da uvozimo ono što nam nedostaje. Ali zašto prvo ne pokupujemo domaće po realnim cijenama? Tako farmer koji danas utovi 15 bikova sutra može 30. Tako se gradi proizvodnja. Ovako, mi nestajemo – poručuje Kahriman.
Domaći poljoprivrednici žele raditi, ali traže pravedne uslove i jednaku šansu na tržištu. U suprotnom, BiH će i dalje jesti tuđe meso, tuđi krompir i tuđu slamu, dok vlastiti seljak gasi farmu.
Srpskainfo
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.