Šišmiši imaju lošu reputaciju. Mitovi, narodne priče i negativno medijsko izvještavanje o njima učinili su da ih se često povezuje s vampirima ili da se krive za izbijanje bolesti.
Populacija ove životinje smanjuje se širom svijeta, a ekosistem će biti u gubitku ako potpuno nestanu. Gubitak će se negativno odraziti na suzbijanje štetočina, oprašivanje i širenje sjemena.
Rodrigo Medellín, viši profesor ekologije na Univerzitetu Mexico, svojom misijom smatra da obrazovanjem, istraživanjem i afirmacijom promijeni način na koji ljudi doživljavaju ove životinje. Njegova fascinacija šišmišima traje od njegove 13. godine, kada je prvi put šišmiša držao u ruci.
– Tada sam odlučio posvetiti svoj život proučavanju i zaštiti šišmiša – izjavio je Medellín, kojem pećine predstavljaju sretno mjesto.
Prema njegovim riječima, u pećini su mir, tama, tišina i cviljenje šišmiša.
– Tu se osjećam opušteno i sve što radim jeste da pokušavam prenijeti taj osjećaj na ljude koji su sa mnom – dodaje.
Nagrađivan je za ono što radi, a osnovao je i latinoameričku mrežu za očuvanje šišmiša Global South Base, što je mreža naučnika koji se bave ovom životinjom.
Negativna reputacija
Postoji više od 1.400 vrsta šišmiša, što je petina sisara za koje se zna u cijelom svijetu. Svoju razvijenu eholokaciju koriste kao navigaciju i pronalaženje plijena u noći, a neki mogu osjetiti male stvari kao što je vlas kose.
Određene vrste mogu živjeti duže od 30 godina, ali svi šišmiši se sporo razmnožavaju – uglavnom imaju jedno mladunče godišnje. Shodno tome, populacija se teško oporavlja od smanjenja.
– Veoma su misteriozni. Mnogi ljudi ih se boje, napadaju ih ili ih preziru. Vjerovatno su najnepravednije tretirane životinje na Zemlji – ocijenio je Medellín.
Često su simbol zla i tame, uglavnom zbog njihove povezanosti s vampirima i natprirodnim u zapadnom folkloru. Šišmiši su u kršćanskoj Evropi kroz istoriju povezivani s đavolom, zlim duhovima i vješticama. U istočnoj kulturi imaju pozitivniju reputaciju. Primjera radi, u kineskoj kulturi se smatraju simbolima sreće i blagostanja.
Međutim, percepcija šišmiša se pogoršala tokom pandemije koronavirusa jer neki vjeruju da je porijeklo ovog virusa upravo od šišmiša.
– U šišmišima sigurno nije više bolesti nego u vašim psima ili mačkama. To je užasno preuveličano – ukazao je Medellín.
Značajna uloga
Jedna od najznačajnijih uloga šišmiša u ekosistemu jeste suzbijanje štetočina. Primjera radi, kako je podsjetio Medellín, 30 miliona jedinki duž sjeverne granice Meksika svake noći pojede 300 tona insekata. Osim toga, šišmiši koji jedu voće imaju ključnu ulogu u širenju sjemena jer lete na velikim udaljenostima kako bi pronašli hranu.
– Ispuštanjem sjemena daleko od matičnog drveta pomažu u regeneraciji šuma, održavanju biljne raznolikosti i podržavaju životne cikluse drugih organizama. Obnova šuma u velikoj mjeri ovisi o šišmišima – obrazložio je Medellín.
Nadalje, ključni su oprašivači velikog broja biljaka, među kojima je agava, biljka koja se koristi za proizvodnju tekile.
Uprkos svemu tome što pozitivno rade, suočavaju se s mnogim izazovima, a većina tih izazova je uzrokovana ljudskim djelovanjem. Ti izazovi su gubitak staništa, vjetroturbine, upotreba pesticida i u posljednje vrijeme sindrom bijelog nosa, gljivična bolest. To su neki od razloga zašto su ugroženi kao životinjska vrsta.
– Zamislite šta bi se dogodilo ako preko noći izgubimo šišmiše. Gladni insekti bi uništili usjeve, a populacija komaraca bi se povećala, drastično mijenjajući naš način života – upozorio je Medellín.
Kako je istakao, prema njegovom iskustvu, svako ko je imao bilo kakav kontakt sa šišmišima, održava taj kontakt i širi ga, piše CNN.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.