Vazduh u brojnim gradovima, a posebno u Banjaluci i Sarajevu, je jutros, kao i prethodnih dana, bio izuzetno zagađen i nezdrav.
Doktorka Hitne medicinske pomoći Kantona Sarajevo Nejra Jonuz-Gušić za portal Radiosarajevo.ba pojašnjava kako zagađenje vazduha utiče na zdravlje i daje preporuke građanima kako se zaštititi.
Pogoršanje respiratornih oboljenja
Doktorka ističe da genralno u periodu prelaska sa jeseni na zimu dolazi do povećanja bolesti respiratornih oboljenja i njihovog pogoršanja.
Kaže da je teško odrediti da li se građani javljaju konkretno zbog pogoršanja uzrokovanog zagađenjem vazduha jer “imamo viroze koje su povezane sa infekcijama respiratornog trakta pa je teško odrediti da li je to uzročno-posljedično povezano”.
– Sad je sezona gripe i prehlade tako da dosta ljudi ima problema sa curenjem nosa, kašljem, a isti ti simptomi mogu da se jave od nadražaja sluznice nosa i disajnog puta zbog zagađenosti vazduha – kaže dr. Jonuz-Gušić.
Osjetljive grupe i simptomi
Osjetljive grupe ljudi su pacijenti sa hroničnim plućnim oboljenjima koji inače imaju problem otežanog disanja, navodi dalje doktorka, i normalno da kod njih i minimalne promjene u koncentraciji vlažnosti i zagađenja vazduha izazivaju simptome otežanog disanja, nedostatka vazduha, povećanog pištanja u grudima.
Druge grupe su djeca, trudnice i hronični pacijenti kod kojih se brže mogu rzviti navedene tegobe, ističe dr. Nejra.
Preporuka je da se ne izlazi vani kad je zagađenot vazduha veća, osim onih koji imaju mogućnost da odu na planinu kako bi izbjegli zagađenje.
Preporuka nošenja maski
Dodatni problem predstavlja što većina zagađenog vazduha ulazi u zatvorene prostore. Doktorka preporučuje da oni koji su u mogućnosti nabave prečiščivaće vazduha.
Naglašava upotrebu zaštitnih maski.
– Ali to moraju biti maske koje su označene da smanjuju uticaj takvih čestica. Pacijenti koji moraju da nose te maske imaju preporuku, ali uz konsultaciju sa pulmologom. Ne možemo svi koristiti iste maske – ističe.
Pojašnjava da jednokratne maske koje smo koristili tokom pandemije koronavirusa ne štite od zagađenja, i da te maske trebaju nositi ljudi koji imaju respiratorna oboljenja kako ih ne bi drugom prenijeli.
– Njihova zaštita prestaje djelovati nakon 15-20 minuta i zato se one nose samo kako ne bismo ugrozili druge -pojašnjava dr. Nejra.
Kad se javiti ljekaru?
Upozorava da i potpuno zdrave osobe koje su dugo izložene zagađenju, mogu dobiti oboljenje pluća.
– Istraživanja po BiH pokazuju da su Kakanj i Zenica donedavno imali pacijenata sa hroničnim bolestima i karcinomom pluća. Slično je i u Sarajevu i ostalim kantonima, i generalno u svijetu gdje je takva pojava – ističe dr. Nejra.
Građanima savjetuje da ako se simptomi poput suhog kašlja ili nadržaja tokom boravka vani javljaju polagano i ako nisu životno ugroženi, da se jave porodičnom ljekaru.
– Ako pacijent osjeti otežano disanje, iznenadno pištanje u plućima, nedostatak vazduha, onda treba da se javi u Hitnu medicinsku pomoć – zaključuje dr. Nejra Jonuz-Gušić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Pulmolog Mahir Tokić je istakao je da je situacija sa zagađenjem zraka opasna, ali i da nisu sve maske efikasne.
– Prvo što treba da znate, nema koristi od hirurških maski, one su čista dekoracija. Ima druga vrsta maski, PPM maske, sa filterom sa strane. One zaista djeluju. Spriječavaju ulazak PM čestica i štetnih gasova. To je prva zaštita -rekao je pulmolog Tokić.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.