Botanički specijalni vrt Hamburg-Vandsbek, već više od 20 godina, bira otrovnu biljku godine, a za 2026. neslavna titula pripala je mahunarki koja se redovno nalazi na trpezama ne samo na Balkanu.
Riječ je o običnom pasulju (Phaseolus vulgaris), koji je na ovogodišnjoj listi nadmašio otrovnice kao što su brugmansija, kukurjek i likovac.
Iako je izbor mnoge iznenadio, objava botaničke bašte ima za cilj da podigne svijest o važnosti termičke obrade pasulja, piše njemački magazin Kraut und Rueben.
Fazin i lektin
Naime, u ovoj popularnoj namirnici nalazi se fazin, toksin koji dovodi do zgrušavanja crvenih krvnih zrnaca i u većim količinama može biti i smrtonosan.
Simptomi trovanja su mučnina, bolovi u stomaku, povraćanje i dijareja, a obično se javljaju dva do tri sata nakon konzumacije.
Prisutan je i lektin, poznat kao „antinutrijent“, jer sprečava apsorpciju pojedinih hranljivih materija.
Međutim, fazin se u potpunosti neutrališe termičkom obradom u trajanju od najmanje 15 minuta na 100 stepeni Celzijusa. To je svakako mnogo kraće od vremena koje zahtijeva tradicionalna priprema, pa se pasulj može bez problema jesti.
Dobro je znati da se fazin ne nalazi samo u različitim vrstama baštenskog pasulja, već i u crvenom pasulju, pinto pasulju, crnom pasulju, pa čak i u leblebiji i boraniji.
Zdravstvene koristi pasulja
Nakon što se kuvanjem neutrališe toksin iz pasulja, dobija se izuzetno zdrava namirnica. Pasulj je bogat vlaknima i biljnim proteinima.
Nauka pokazuje da je odličan za srce, jer je izvor rastvorljivih vlakana koja imaju ključnu ulogu u regulaciji nivoa holesterola, a time i u smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Pasulj je takođe izvor kalijuma i magnezijuma, minerala neophodnih za regulaciju krvnog pritiska. Kalijum pomaže u neutralisanju djelovanja natrijuma, opušta zidove krvnih sudova i podstiče zdraviji protok krvi. Magnezijum igra važnu ulogu u održavanju normalne funkcije mišića i nerava, kao i u opuštanju krvnih sudova, što doprinosi zdravoj cirkulaciji.
Pasulj je odličan i za regulaciju šećera u krvi, redovnu stolicu i njegovanje korisnih bakterija u crijevima.
Ko ne smije da jede pasulj
Iako je kuvani pasulj zdrav za većinu ljudi, nije pogodan za svakoga. Osobe sa određenim digestivnim tegobama, poput sindroma iritabilnog crijeva, kao i sa autoimunim bolestima crijeva, poput Kronove bolesti, mogu primijetiti pogoršanje simptoma. Fermentabilni ugljeni hidrati u pasulju mogu izazvati gasove, nadimanje i bol u stomaku.
Takođe, osobe sa rijetkim nasljednim nedostatkom G6PD enzima treba da izbjegavaju pasulj i srodne namirnice, jer mogu izazvati ozbiljne reakcije.
Onima koji su skloni stvaranju kamenaca u bubrezima savjetuje se da ograniče unos određenih vrsta pasulja bogatih oksalatima. Kao i uvijek, najbolje je konsultovati ljekara ili nutricionistu prije većih promjena u ishrani.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.