Istraživači u Kanadi otkrili su da ljudi uglavnom manje trepću dok slušaju nekoga ko govori, posebno kada postoji buka u pozadini.
„Željeli smo da saznamo da li faktori okoline utiču na intenzitet treptaja i kako je to povezano sa našim postupcima“, objašnjava psiholog Penelope Kupal sa Univerziteta Konkordija u Montrealu.
„Na primjer, da li postoji strateški tajming treptaja kada osoba ne želi da propusti ono što se govori?“
Da bi to otkrili, istraživački tim je sproveo dva eksperimenta sa ukupno 49 učesnika, prateći broj treptaja dok su slušali tekst koji im je čitan naglas.
Osvjetljenje i buka
Dve ključne varijable su prilagođene tokom eksperimenata: uslovi osvjetljenja i pozadinska buka, što je otežalo ili olakšalo slušanje.
Kod svih učesnika, brzina treptanja je primjetno i dosljedno opadala dok su rečenice čitane naglas, u poređenju sa nivoima prije i poslije slušanja. Kada je bila uključena i pozadinska buka, brzina treptanja je dodatno opadala.
Nije bilo značajnih promjena u brzini treptanja u različitim uslovima osvjetljenja, što ukazuje da je kognitivni napor razumijevanja govora, a ne vizuelni napor, uticao na treptanje.
Iako se prosječna brzina treptaja razlikovala između pojedinaca, tendencija smanjenja broja treptaja u minuti bila je konzistentna u cijeloj grupi. U skladu sa nalazima prethodnih studija, ovo pokazuje da manje trepćemo kada naš mozak više radi na razumijevanju zvukova.
„Ne trepćemo samo nasumično“, navodi Kupalova. „U stvari, sistematski manje trepćemo kada želimo da čujemo važne informacije.“
Treptanje zbog gubitka informacija?
Istraživači nisu proučavali zašto su razmišljanje i treptanje povezani, ali imaju neke pretpostavke. Na primjer, mozak može usporiti brzinu treptaja kako bi postojalo manje prekida u vizuelnim informacijama koje primamo.
„Naša studija ukazuje da je treptanje povezano sa gubitkom informacija, kako vizuelnih, tako i slušnih“, kaže psiholog i inženjer akustike Mikael Deroš sa Univerziteta Konkordija.
„Verovatno je to razlog zašto potiskujemo treptanje kada slušamo važne informacije.“
Takođe postoje istraživanja koja ukazuju na to da treptanje djeluje kao neka vrsta mentalne pauze za mozak dok obrađuje pisani tekst ili reaguje na emocionalne znakove. Rjeđe treptanje može biti znak da mozak obraća pažnju.
„Moguće je da sličan regulatorni mehanizam djeluje unutar slušnog sistema, prilagođavajući principe primećene kod vida kako bi podržao slušnu obradu optimizacijom vremena treptaja, smanjujući poremećaje u slušnoj pažnji“, pišu istraživači u svom radu.
Procjene
Gledajući unaprijed, tim sugeriše da bi obrasci treptaja jednog dana mogli biti korišćeni kao još jedan način procjene kognitivnog opterećenja i kognitivne obrade, za praćenje kada je mozak zauzetiji i možda za uočavanje znakova kognitivnih problema – slično kao kod govora i sluha.
Međutim, naučnici će morati prikupiti mnogo više podataka da bi utvrdili da li te veze zaista postoje.
„Da bismo bili potpuno ubjedljivi“, kaže Deroš, „moramo precizno mapirati vrijeme i obrazac kako se vizuelne i slušne informacije gube tokom treptaja. Ovo je logičan sledeći korak.“
Istraživanje je objavljeno u časopisu Trends in Hearing.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.