Današnji tinejdžeri i mladi odrasli provode više godina u obrazovanju nego ranije generacije, ali njihovi rezultati ne prate taj trend.
Kod mladih je zabilježen pad pažnje, pamćenja, čitanja i matematičkih vještina, pokazuju međunarodne analize.
Prva generacija s lošijim rezultatima od svojih roditelja
Generacija Zed prva je generacija koja, otkako postoje sistematska mjerenja kognitivnih sposobnosti, u prosjeku postiže lošije rezultate od prethodne. Digitalizacija u školama, iako uvedena s ciljem modernizacije, pokazuje se kao faktor koji negativno utiče na uspjeh učenika.
Okretna tačka: Digitalna tehnologija u učionicama nakon 2010. godine
Podaci koji prate kognitivni razvoj od kraja 19. vijeka pokazuju pad sposobnosti kod mladih rođenih od kraja devedesetih do početka 2010-ih. Istraživači ukazuju da se preokret dogodio oko 2010. godine – kada je digitalna tehnologija masovno ušla u učionice i postala glavno sredstvo za učenje.
Mozak nije stvoren za učenje iz ekrana
Stručnjaci naglašavaju da problem nije u nastavnicima, obuci ili tehnologiji, već u samom djelovanju ljudskog mozga. Mozak jednostavno nije prilagođen učenju iz kratkih digitalnih sadržaja, fragmentisanih informacija i sažetaka složenih ideja.
Umjesto toga, najbolje učimo kroz duboko čitanje, kontinuisanu pažnju i direktnu komunikaciju s drugim ljudima.
Ekrani remete koncentraciju i pamćenje
Ekrani, naročito kad su prisutni tokom većeg dijela dana, remete prirodne procese mozga koji omogućavaju koncentraciju i dugoročno pamćenje. Danas mnogi tinejdžeri više od polovine budnog vremena provode ispred ekrana, što mijenja njihov način razmišljanja i obrade informacija.
Više tehnologije – slabiji rezultati učenika
Prema brojnim istraživanjima, što je više digitalnih uređaja u učionici, to su rezultati učenika slabiji. Najproblematičnijim se pokazuje model „jedan učenik – jedan uređaj“, jer se nakon početnog entuzijazma učinak brzo stabilizuje ili počinje da opada.
Mnogi ne primjećuju pad: Privremeno znanje zamjenjuje duboko razumijevanje
Mnogi pripadnici generacije Zed nisu ni svjesni opadanja sposobnosti. Naviknuti su na brzu dostupnost informacija i kratke digitalne forme, pa često imaju lažno uvjerenje o visokom nivou znanja, dok im kritičko mišljenje i dubinsko razumijevanje slabe, piše „Dejli mejl“.
Škole se prilagođavaju negativnim navikama umjesto da ih mijenjaju
Umjesto da definišu jasne granice, obrazovni sistemi sve češće prilagođavaju nastavu navikama sa interneta – kratkom sadržaju, stalnom prekidanju pažnje i skrolovanju. Tako tehnologija počinje da diktira način učenja, umjesto da služi kao podrška.
Poziv na ograničenje tehnologije u školama
Zbog sve izraženijih problema, stručnjaci predlažu ograničenje upotrebe pametnih uređaja u školama, kasnije davanje telefona djeci i povratak tradicionalnom učenju kroz knjige, razgovor i fokus. Ovaj fenomen sve se češće opisuje kao društveni problem koji zahtijeva sistemske odgovore, a ne individualna rješenja.
Vještačka inteligencija i novo kognitivno rasterećenje
Prema globalnom izvještaju o upotrebi vještačke inteligencije u školama, trenutni način primjene AI-a ne donosi očekivane koristi.
Istraživači upozoravaju da AI može izazvati „kognitivno rasterećenje“ – oslanjanje na tehnologiju koje slabi čitalačke, logičke i kritičke sposobnosti učenika. Uz to, postoji i rizik od narušavanja povjerenja u obrazovni sistem.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.