Tokom nuklearnih pregovora u Ženevi, Iran je iznio nove prijedloge koji uključuju privremenu pauzu u obogaćivanju uranijuma i mogućnost ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je „The Wall Street Journal“.
Ne žele demontirati infrastrukturu
Pozivajući se na američke, iranske i regionalne diplomate, list navodi da je Teheran signalizirao spremnost da dio svojih zaliha uranijuma obogaćenog do 60 odsto pošalje u treću zemlju, poput Rusije. Takav potez mogao bi odgovoriti na jednu od ključnih zabrinutosti Vašingtona u vezi sa iranskom sposobnošću brzog razvoja nuklearnog oružja.
Iranski zvaničnici su, takođe, iznijeli mogućnost pauziranja aktivnosti obogaćivanja do tri godine. Ipak, diplomate navode da je obogaćivanje već značajno usporeno nakon američkih i izraelskih udara prošlog juna, koji su teško oštetili glavna iranska nuklearna postrojenja.
Uprkos signalima fleksibilnosti, Teheran nije pristao na demontažu svoje infrastrukture za obogaćivanje, što Vašington smatra ključnim uslovom za trajni sporazum.
Predsjednik Donald Tramp, koji je nadgledao značajno američko vojno jačanje u regionu, izjavio je da je i dalje indirektno uključen u pregovore u Ženevi te upozorio na posljedice ukoliko diplomatija ne uspije.
– Ne mislim da žele posljedice nepostizanja sporazuma. Žele postići sporazum – rekao je Tramp novinarima.
Državni sekretar Marko Rubio iznio je šire američke ciljeve, uključujući ograničenja iranskog balističkog raketnog programa, restrikcije regionalnih aktivnosti Teherana te pitanja ljudskih prava.
Pokoravanje nije opcija
Zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Hamid Ganbari izjavio je da je Teheran spreman razgovarati o poslovnoj saradnji sa SAD, uključujući naftu i gas, investicije u rudarstvo i kupovinu aviona, ukoliko sankcije budu ukinute.
Ministar spoljnih poslova Abas Aragči kazao je da je u Ženevu stigao sa „konkretnim idejama“ za pravedan i uravnotežen sporazum, ali je naglasio da „pokoravanje pred prijetnjama“ nije opcija.
Iran je takođe predložio uspostavljanje regionalnog konzorcijuma za proizvodnju nuklearnih gorivnih ploča, ali je insistirao da se proizvodni proces odvija unutar zemlje, uslov koji američki zvaničnici, prema navodima, odbacuju.
Iranski zvaničnici više puta su tvrdili da Vašington nije jasno definisao kakvo bi ublažavanje sankcija bilo ponuđeno u zamjenu za nuklearne ustupke. U najmanju ruku, Teheran traži pristup približno šest milijardi dolara prihoda od nafte koji su trenutno ograničeni u Kataru.
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, sankcije su ublažene u zamjenu za stroga ograničenja obogaćivanja. Predsjednik Tramp povukao je SAD iz tog sporazuma 2018. godine, ocijenivši ga jednostranim i nedovoljnim.
Pregovori u Ženevi predstavljaju drugu rundu razgovora u dvije sedmice, nakon ranijih sastanaka u Omanu. U međuvremenu, SAD su povećale vojno prisustvo u regionu, raspoređujući nosače aviona „USS Gerald R. Ford“ i „USS Abraham Lincoln“, zajedno sa dodatnim pomorskim i vazdušnim kapacitetima.
Iako diplomatski kanali ostaju otvoreni, ključno pitanje ostaje neriješeno: Vašington zahtijeva potpuno okončanje obogaćivanja uranijuma, dok Teheran, čini se, nudi samo privremene ili djelimične mjere.
Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.