Čelnici vodećih američkih naftnih kompanija upozorili su administraciju Donalda Trampa da će se energetska kriza, izazvana ratom u Iranu, vjerovatno pogoršati.
Dok Bijela kuća razmatra drastične poteze, poput ublažavanja sankcija Rusiji i povratka u Venecuelu, direktori Exxon, Chevron i ConocoPhillips poručuju da bez slobodnog prolaza kroz Ormuski moreuz tržištu prijeti kolaps.
Strah od nestašice i špekulacija
Glavni uzrok zabrinutosti su poremećaji u protoku nafte kroz Ormuski moreuz koji bi mogli izazvati dugotrajnu nestabilnost na globalnim energetskim tržištima, piše Wall Street Journal.
Na sastancima sa zvaničnicima Trampove administracije, izvršni direktor “Exxon Mobil”, Daren Vuds upozorio je da bi cijene nafte mogle dodatno porasti ako špekulanti iskoriste situaciju.
On je naglasio da bi se tržišta mogla suočiti sa ozbiljnom krizom u snabdijevanju naftnim derivatima. Sličnu duboku zabrinutost izrazili su i direktor “Chevron” Majk Virt i direktor “ConocoPhillips” Rajan Lens.
Koje mjere razmatra Bijela kuća?
Bijela kuća trenutno razmatra nekoliko opcija kako bi pokušala da obuzda skok cijena goriva:
- Ruska nafta: Ublažavanje sankcija na rusku naftu.
- Strateške rezerve: Puštanje velikih količina nafte iz državnih rezervi.
- Logistika: Ukidanje ograničenja za prevoz sirove nafte između američkih luka.
- Venecuela: Povećanje protoka nafte između Venecuele i Sjedinjenih Država.
Iako su sastanci opisani kao produktivni, naftni čelnici su naglasili da su mogućnosti ograničene. Pentagon je predložio planove za ponovno otvaranje moreuza, a administracija se nada rješenju „unutar nekoliko sedmica, a ne mjeseci“.
Povratak u Venecuelu nakon dvije decenije?
Američki zvaničnici, uključujući ministra unutrašnjih poslova Douga Bergama (Doug Burgum), razgovarali su sa predstavnicima „Exxon” i “ConocoPhillips” o mogućnosti njihovog povratka u Venecuelu. To bi podrazumijevalo ulaganje milijardi dolara u posrnuli naftni sektor ove zemlje.
Podsjećamo, ovi giganti su se povukli iz Venecuele 2007. godine nakon što je Hugo Čavez nacionalizovao njihovu imovinu.
Pozadina sukoba i blokade
Ormuski moreuz je u središtu krize otkako je iranski Korpus čuvara islamske revolucije objavio da ga zatvara za većinu brodova. Ova odluka uslijedila je nakon američko-izraelskih napada na Iran koji su započeli 28. februara.
Prije rata, kroz ovaj tjesnac je dnevno prolazilo oko 20 miliona barela nafte. U dosadašnjim napadima poginulo je oko 1.300 ljudi, uključujući i tadašnjeg vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hameneija.
Iran je uzvratio lansiranjem bespilotnih letjelica i raketa na ciljeve u Izraelu, Jordanu, Iraku i zalivskim zemljama u kojima su smještene američke vojne snage.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.