Velika analiza sprovedena u Engleskoj otkrila je porast učestalosti čak jedanaest vrsta raka kod mlađih osoba, a naučnici još uvijek nemaju potpuno objašnjenje za ovaj trend.
Iako studija Instituta za istraživanje raka i Imperial Collegea ukazuje na to da porast prekomjerne težine igra određenu ulogu, on ne objašnjava cijelu sliku, dok tragične sudbine mladih pacijenata upozoravaju na opasne propuste u dijagnostici.
Tragedija fudbalera (23): „Premlad si za rak“
Pitanje zašto rak sve češće pogađa ljude u kasnim tinejdžerskim godinama, dvadesetim, tridesetim i četrdesetim godinama muči struku.
Slučaj Bredlija Kumbza iz Portsmuta, koji je preminuo u 23. godini, bolno ilustruje problem.
Njegova majka Kerolajn Musdejl ispričala je kako su ljekari, uprkos krvi u stolici, bolovima i gubitku težine, odbacivali mogućnost raka debelog crijeva uz obrazloženje da je premlad.
Prošlo je čak 18 mjeseci od prvih simptoma do kolonoskopije, kada je tumor već bio toliko veliki da je blokirao prolaz kamere.
Bredli, koji je bio na pragu poluprofesionalnog fudbalskog ugovora i potpuno fit, preminuo je jer bolest nije otkrivena na vrijeme.
Spisak 11 vrsta raka koje su u porastu
Istraživački tim je analizom nacionalnih trendova utvrdio da su u porastu:
- Rak debelog crijeva i dojke (najčešći kod mlađih odraslih sa 11.500 slučajeva godišnje);
- Rak štitne žlijezde, jetre i bubrega;
- Multipli mijelom, rak pankreasa i sluznice materice;
- Rak žučne kese, jajnika i usne šupljine.
Posebno je značajno da su samo rak debelog crijeva i jajnika bilježili porast isključivo kod mladih, dok je preostalih devet vrsta u porastu i kod starijih generacija.
Paradoks navika: Pušenje i alkohol u padu, rak u porastu
Studija je analizirala životne navike i došla do zbunjujućih rezultata. Nivoi pušenja i konzumacije alkohola su se smanjili, dok su fizička aktivnost i unos vlakana ostali isti ili se poboljšali.
Jedini podaci koji se podudaraju sa porastom oboljelih su stope gojaznosti koje rastu od 1990-ih.
Dodatno masno tkivo mijenja hormone poput insulina, ali naučnici upozoravaju: kod raka debelog crijeva, od svakih 100 dodatnih slučajeva, samo 20 se može pripisati težini, dok 80 odsto slučajeva ostaje neobjašnjeno.
Šta kažu brojke i šta donosi budućnost?
Profesorka Monserat Garsija Klosas ističe da je rak kod mladih i dalje rijedak – dijagnozu dobije jedna od 1.000 osoba u 20-im, 30-im i 40-im godinama, u poređenju sa jednom od 100 osoba u starijim grupama (50+).
Ipak, nalazi objavljeni u časopisu „BMJ Oncology“ pokreću istragu o novim faktorima rizika kao što su:
- Ultra-prerađena hrana i zaslađena pića;
- „Vječne hemikalije“ (PFAS) i pesticidi;
- Upotreba antibiotika i promjene u crijevnim bakterijama;
- Zagađenje vazduha.
Stručnjaci zaključuju da se skoro 40% karcinoma može spriječiti promjenom navika, ali da je rana dijagnostika ključna kako bi se izbjegle tragedije poput Bredlijeve.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.