Tehnologija

Revolucija koja je počela u rikverc: Dan kada je proizveden prvi „Volvo“


Na današnji dan, prije gotovo jednog vijeka, iz fabrike u Geteborgu izašao je automobil koji će postaviti temelje za najbezbjedniju marku na svijetu. Iako je na samom početku „odbio“ da krene naprijed, model ÖV 4 označio je rađanje švedskog inženjerskog čuda.

VOLVO, švedski proizvođač automobila poznat po bezbjednosti i kvalitetu, započeo je svoju istoriju u automobilskoj industriji početkom 20. vijeka.

Prvi Volvo automobil, model ÖV 4, službeno je predstavljen 14. aprila 1927. godine, a taj datum smatra se ključnim trenutkom u osnivanju kompanije.

Od kugličnih ležajeva do krune automobilske industrije

Volvo (latinski: „Ja kotrljam“) osnovan je kao dio švedske kompanije SKF (Svenska Kullagerfabriken), poznate po proizvodnji kugličnih ležajeva.

Sponzorisano

Ime Volvo registrovano je 1911. godine kao zaštitni znak za potencijalnu seriju ležajeva, ali taj projekat nije zaživio.

Umjesto toga, ideja o proizvodnji automobila počela se razvijati 1920-ih, pod vođstvom Asara Gabrijelsona i Gustafa Larsona, ključnih figura u osnivanju Volva.

Njihova vizija bila je stvoriti automobil prilagođen surovim švedskim uslovima, s naglaskom na izdržljivost i pouzdanost.

Kompanija je započela s radom na automobilskom projektu 1926. godine, kada je SKF odlučio da finansira proizvodnju deset prototipova.

Cilj je bio razviti vozilo koje će zadovoljiti potrebe švedskog tržišta, uključujući hladne zime i neravne puteve. Nakon godinu dana priprema, prvi automobil izašao je iz fabrike u Geteborgu 1927. godine.

Volvo ÖV 4: Prvi model i anegdota o mjenjaču

Prvi Volvo automobil, nazvan ÖV 4 (Öppen Vagn 4, što znači otvoreni automobil sa četiri cilindra), napustio je fabriku u Geteborgu 14. aprila 1927. godine.

Bio je to otvoreni automobil sa platnenim krovom, dizajniran za dvoje ili četvoro putnika. ÖV 4 pokretao je četverocilindrični motor snage 28 konjskih snaga, koji je omogućavao maksimalnu brzinu od oko 90 km/h, iako je preporučena brzina krstarenja bila oko 60 km/h.

Dizajn automobila bio je jednostavan, ali funkcionalan, s naglaskom na robusnost. ÖV 4 imao je drveni okvir presvučen čeličnim pločama, a njegova mehanička konstrukcija odražavala je švedski inženjerski pristup usmjeren na praktičnost. Iako je ÖV 4 bio poznat i pod nadimkom „Jakob“, taj naziv nije bio službeni, već je korišćen unutar kompanije tokom razvoja.

Službeno predstavljanje ÖV 4 dogodilo se u Geteborgu, a prvi primjerak izašao je iz fabrike u prisustvu predstavnika kompanije i lokalnih medija.

Međutim, početak nije prošao bez poteškoća. Prema nekim izvorima, tokom prve testne vožnje došlo je do mehaničkog problema jer je mjenjač vozila bio neispravno sastavljen, što je uzrokovalo da automobil vozi samo unazad.

Ovaj incident, iako anegdotalan, pokazuje rane izazove s kojima se Volvo suočavao u uspostavljanju proizvodnje.

Skroman početak i globalni značaj

Uprkos početnim poteškoćama, Volvo je do kraja 1927. godine proizveo 297 primjeraka ÖV 4, uključujući verziju sa tvrdim krovom nazvanu PV 4 (Personvagn 4). Prodaja je bila skromna jer su automobili marke Volvo bili relativno nepoznati izvan Švedske, a konkurencija na tržištu bila je žestoka, posebno od američkih proizvođača poput Forda.

Predstavljanje ÖV 4 označilo je početak Volvove misije da proizvodi bezbjedna i pouzdana vozila. Iako ÖV 4 nije bio komercijalno dominantan, postavio je temelje za buduće modele i uspostavio Volvov fokus na inženjering i inovacije.

Već 1928. godine Volvo je proširio svoju ponudu prvim kamionom, a 1930-ih počeo je da izvozi vozila u Evropu, čime je započeo svoj put prema globalnom priznanju.

Volvo Cars danas ističe da je bezbjednost bila ključna vrijednost od samog početka, a ÖV 4 već je pokazivao elemente tog pristupa kroz čvrstu konstrukciju i pažnju posvećenu detaljima.

Službene stranice Volvo Cars podsjećaju na ovaj istorijski trenutak kao početak nasljeđa inovacija koje i dalje definišu marku.

Index.hr

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Vještačka inteligencija u medicini: Pomoćnik koji ne smije postati gospodar

K1

Baterija od gvožđa i vodonika čuva energiju – rješenje krize?

K1

Zabrane društvenih mreža za maloljetnike: Rješenje ili propast?

K1

Zabrana korištenja društvenih mreža mlađima od 15 godina

K2

Startap iz San Franciska uzgaja ljudska „tijela“ bez mozga za rezervne organe

K1

Napravili zvono za bicikl koje čuju i pješaci sa slušalicama

K1

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više