Novi trend u estetskoj medicini je ubrizgavanje sitnih fragmenata DNK, poznatim kao polinukleotidi, koji su ekstrahovani iz sperme pastrmke ili lososa.
Zanimljivo je da je naša DNK prilično slična ribljoj, tako da ćelije kože podstiču na akciju da proizvode više kolagena i elastina, dva proteina koja su vitalna za održavanje strukturnog integriteta naše kože.
Polinukleotidi se reklamiraju kao sljedeće veliko „čudo“ u njezi kože i brzo dobijaju na popularnosti nakon što je nekoliko poznatih ličnosti otvoreno govorilo o svojim „tretmanima lica spermom lososa“.
Ranije ove godine, muzičarka Čarli XCX je obavijestila svojih devet miliona pratilaca na Instagramu da smatra da su „fileri sada prošlost“ i objasnila da je prešla na polinukleotide, koji su „poput dubokih vitamina“, prenosi BBC.
Kim i Kloi Kardašijan su takođe navodno vatrene obožavateljke ovih tretmana, a kada su je pitali o njenoj rutini nege kože u nedavnoj epizodi emisije Džimi Kimel Lajv, Dženifer Aniston je odgovorila:
– Zar nemam prelijepu kožu lososa?.
Da li polinukleotidi donose revoluciju u njegu kože?
Mada ih kompanije reklamiraju kao proizvod koji izaziva „efekat Bendžamina Batona“, aludirajući na film iz 2008. godine Neobični slučaj Bendžamina Batona, gdje Bred Pit igra čoveka koji stari unazad, od starca do bebe, takav efekat je veoma malo vjerovatan i vjerovatno bi bio prilično uznemirujući.
Međutim, po mišljenju stručnjaka polinukleotidi utiru put kada je u pitanju regenerativna njega kože.
Mali, ali sve veći broj istraživanja i kliničkih ispitivanja ukazuje da ubrizgavanje polinukleotida može da podmladi kožu, ne samo čineći je zdravijom već i potencijalno smanjujući fine linije, bore i ožiljke.
Ali ovo takođe dolazi sa prilično visokom cijenom. Jedna seansa injekcija polinukleotida može koštati od 250 do 550 evra, i preporučuju se tri takve injekcije tokom nekoliko nedelja.
Nakon toga, klinike obično savjetuju da je potrebno nadopunjavati injekcije svakih šest do devet mjeseci kako bi se održao izgled.
Utisci ipak pomiješani
Popularnost polinukleotida je buknula u posljednjih 18 mjeseci, mada su utisci klijenata pomiješani. Polovina primjećuje ogromnu razliku, dok polovina i ne vidi baš tako veliku promjenu, mada im koža izgleda zategnutije i svježe.
Sve veći broj studija smatra da je to bezbjedan i efikasan tretman, on je još uvijek relativno nov i neki stručnjaci upozoravaju da bi njegova popularnost mogla da zanemari riječ nauke.
Stručnjaci napominju da iako znamo da nukleotidi igraju važnu ulogu u našem tijelu, oni su gradivni blokovi naše DNK za početak, da li će ubrizgavanje DNK lososa, isječeni na male komadiće, u naša lica funkcionisati jednako dobro kao naši sopstveni nukleotidi.
Neophodna vjerodostojna naučna potvrda
Nema dovoljno dobrih i ubjedljivih podataka, tako da je neophodno bar još nekoligo godina sprovoditi velike, vjerodostojne studije koje će pokazati bezbjednost i efikasnost.
Ubrizgavanje polinukleotida može da izazove neželjene efekate, poput crvenila, otoka i modrica, ali oni su obično privremeni. U nekim slučajevima, ljudi mogu imati alergijsku reakciju ili, ako se polinukleotidi ne ubrizgavaju pravilno, postoje dugoročni rizici, poput pigmentacije kože i infekcija.
Polinukleotidi se široko koriste širom Velike Britanije. Registrovani su kao medicinski preparat kod Agencije za zdravlje i regulaciju lijekova (MHRA), ali nisu regulisani kao lijekovi.
Bez odobrenja ljekara
Nisu odobreni od strane britanskog ekvivalenta u SAD, Američke agencije za hranu i lijekove (FDA).
Ešton Kolins, direktor organizacije „Sejv fejs“, koja se zalaže za bolju regulaciju kozmetičke industrije i koja vodi registar klinika u Velikoj Britaniji koji je odobrila vlada, kaže da se polinukleotidi generalno smatraju bezbjednim tretmanom kada ih primjenjuje medicinski obučen stručnjak i da je brend polinukleotida koji se koriste od renomirane kompanije.
– Ali pojavljuju se proizvodi koji dolaze na tržište, a nisu pravilno testirani, to je zabrinjavajuće – kaže on.
Dr Sofi Šoter, predsjednica Britanskog koledža za estetsku medicinu, se slaže, mada ih nudi svojim klijentima koji žele prirodan izgled i žele potencijalno da investiraju dugoročno.
– Polinukleotidi kao tretman nisu panaceja. Postoji mnogo drugih tretmana koji mogu da urade slično i naučno su potkrepljeniji – napominje dr Šoter, i dodaje da ne postoji tretman koji će djelovati na svakoga, jer svi različito reagujemo i to nije uvijek predvidljivo.
RTS
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.