Demencija je progresivna degenerativna bolest koju, uprkos decenijama istraživanja, nijedan poznati lijek ne može zaustaviti ili preokrenuti.
Ipak, psihodelik sa kontroverznom prošlošću pojavljuje se kao mogući novi put za kontrolu simptoma Alchajmerove bolesti, budući da neuronaučnici širom svijeta počinju istraživati može li psilocibin, psihoaktivni sastojak takozvanih čarobnih gljiva, pomoći u zaštiti mozga koji stari.
Nevjerovatan obrt nakon “herojske doze”
Nedavna studija slučaja iz Brazila ukazuje na ovu intrigantnu mogućnost. U izvještaju se navodi kako je pacijentkinja u osamdesetim godinama sa uznapredovalom Alchajmerovom bolešću, nakon uzimanja visoke doze gljiva sa psilocibinom, privremeno povratila kontrolu nad mokraćnim mjehurom i sposobnost govora van jednosložnih riječi.
Rad sugerira da je došlo do značajnih poboljšanja kognitivnih i fizičkih funkcija pacijentkinje, koja su trajala nekoliko sedmica nakon primljenih doza.
Eksperimentalno liječenje provedeno je pod strogim kliničkim nadzorom, uz pisani informisani pristanak zakonskog staratelja pacijentkinje.
Starija žena je prvo primila izuzetno visoku količinu od 5 grama gljiva, što je u rekreativnim krugovima poznato kao “herojska doza”. Prije ovog tretmana, pacijentkinja je rijetko započinjala komunikaciju i bila je potpuno zavisna od tuđe pomoći.
Oko 19 sati nakon oralne doze, žena je iznenada počela da razgovara sama sa sobom, što je potrajalo nekoliko sati. U narednim danima uspjela je da samostalno kontroliše mjehur nakon više od pet godina hronične inkontinencije, da se sama oblači, hoda i učestvuje u razgovoru održavajući kontakt očima.
Druga seansa i emocionalno buđenje
Zbog obećavajućeg odgovora, mjesec dana kasnije pacijentkinji su pod strogim nadzorom data još 3 grama gljiva. Tokom ove seanse žena nije zaspala, već je sve vrijeme bila verbalno izražajna, opisujući emotivne scene poput surfovanja sa sinom na mirnom ostrvu.
– Izražajnost lica, emocionalni reciprocitet, spontani humor i agilnost hoda bili su značajno poboljšani – navode u studiji neurolozi Marijana Kerveira i Džo Havijer Simoneto. Tokom ove druge seanse, žena je sama od sebe izgovorila da joj je ugodno.
Ograničenja studije i latentne sposobnosti mozga
Autori studije, predvođeni neuronaučnikom Markosom Lagom sa Univerziteta u San Paulu , upozoravaju da ove nalaze ne treba tumačiti kao preokret same patologije Alchajmerove bolesti.
– Umjesto toga, oni otvaraju mogućnost da u poodmakloj fazi neurodegeneracije možda postoje latentne funkcionalne sposobnosti koje pod određenim neuromodulatornim uslovima mogu postati privremeno dostupne – objašnjavaju istraživači.
Važno je napomenuti da stručnjaci u Brazilu nisu pratili stanje sna pacijentkinje niti moždanu aktivnost tokom njenog “putovanja”, niti su koristili standardizovane kognitivne skale, pa rad treba shvatiti prvenstveno kao detaljan posmatrački opis namijenjen stvaranju hipoteza za buduća kontrolisana istraživanja.
Nova nada za oboljele širom svijeta
Istraživači u drugim dijelovima svijeta već ispituju potencijal ove supstance. Nedavno istraživanje na više od 3.000 odraslih osoba u SAD, u dobi od 42 do 92 godine, pokazalo je da su oni koji su koristili halucinogene u proteklih godinu dana imali manje simptoma depresije.
Jedna pilot studija o kognitivnom padu već je započela na Univerzitetu Džons Hopkins (Johns Hopkins University), gdje se procjenjuje može li psilocibin smanjiti depresiju i poboljšati kvalitet života kod osoba sa blagim kognitivnim oštećenjem.
– Kod nekih grupa pacijenata psilocibin se pokazao vrlo korisnim u smanjenju depresije i anksioznosti. Takve bi dobrobiti mogle biti vrlo korisne i kod populacije sa Alchajmerovom bolešću – objasnio je neuronaučnik Albert Garsija-Romeu koji istražuje psihodelične terapije.
Ipak, naučna zajednica ostaje oprezna jer su se mnogi lijekovi za demenciju u početku činili obećavajućim, da bi na kraju podbacili u masovnim kliničkim ispitivanjima.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.