Ljetne žege i nedostatak noćnog rashlađenja donijeli su sa sobom i povećan rizik po zdravlje stanovnika Srpske, prvenstveno zbog bržeg razvoja bakterija u namirnicama koje svakodnevno koristimo.
Stručnjaci upozoravaju da neoprezno rukovanje mliječnim i mesnim proizvodima, ali i omiljenim ljetnim poslasticama, može u roku od samo jednog časa pretvoriti običan obrok u ozbiljan zdravstveni problem, zbog čega su pojačane kontrole na terenu.
Termički obrađena hrana ne smije stajati van frižidera
Prema riječima doktorke Petković, trenutna situacija na terenu ne odstupa drastično od višegodišnjeg prosjeka za ovo doba godine, ali nalaže maksimalan oprez prilikom pripreme i čuvanja obroka.
– Nije nešto neuobičajeno da u ovom periodu imamo sporadično prijavljena trovanja hranom. Imamo ih i ove godine kao i prethodnih godina – poručila je Petkovićeva u izjavi koju prenosi RTRS.
Ona je posebno upozorila na pravilo čuvanja kuvanih jela, istakavši da hrana koja je termički obrađena ne smije biti na sobnoj temperaturi duže od jednog časa.
Koje su namirnice najrizičnije za organizam?
Kao najveći izvor opasnosti u ljetnom periodu izdvaja se hrana životinjskog porijekla, koja se zbog svog sastava ubraja u kategoriju lako kvarljivih proizvoda.
– To i jeste lako kvarljiva hrana. Tu su jaja, mlijeko, mliječni proizvodi, meso, pogotovo mljeveno meso zbog svoje sitnosti. Takođe su tu i proizvodi sa majonezom, salate i ostali dresinzi. Tu nam je i sladoled i osvježavajuće poslastice, jer se za njihovu pripremu koriste lako kvarljive namirnice – objašnjava Petkovićeva.
Nutritivna pismenost i obavezno čitanje deklaracija
Iz Instituta apeluju na građane da obrate posebnu pažnju prilikom same kupovine i nabavke namirnica za domaćinstvo, te da ne kupuju robu sumnjivog porijekla ili oštećenog izgleda.
– Ako kupujemo hranu u rinfuznom pakovanju, odnosno hranu koja nije u originalnom pakovanju, tu možemo vidjeti promjene. Ako je originalno upakovan proizvod, onda treba obratiti pažnju i na datum proizvodnje i rok isteka – savjetuje Petkovićeva.
Ona dođe da je od izuzetne važnosti i nutritivna pismenost građana, odnosno navika da putem deklaracija aktivno prikupljaju podatke o hrani koju unose u organizam i o samoj ishrani.
Pojačane ljetne kontrole u Institutu za javno zdravstvo
Doktorka napominje da Institut za javno zdravstvo tokom cijele godine sprovodi kontinuirano ispitivanje zdravstvenog kvaliteta hrane na tržištu, ali da se tokom ljetne sezone fokus pomjera na specifične parametre.
– Ljeti je češća kontrola mikrobiološke ispravnosti hrane. Mimo toga, kontroliše se i higijena radnika. To je sve na šta obraćamo pažnju kako ne bi došlo do trovanja hranom – zaključila je Vesna Petković.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.