Zdravlje

Kako prepoznati patološkog lažova?


Sigurno poznajete nekog u čijim riječima je teško prepoznati istinu, uvjerivši se koliko je tačna izreka: “Laže čim zine”. Gotovo sve što takva osoba izgovori je “nafilovano” ili izmišljeno, a često se kosi i sa zdravim razumom i logikom. Naravno, riječ je o patološkim lažovima.

U sitne, beznačajne, bespotrebne, “providne” ili prenaglašene laži, bez razloga i povoda, niko ne može da povjeruje, nekad ni onaj ko ih izgovori.

Željni pažnje, poštovanja i divljenja okoline, patološki lažovi ne prezaju od toga da “sočno” i “masno” izmisle događaje, čiji su akteri ili posmatrači, i koji im uvijek idu u prilog. I to čine gotovo neprestano, jer sve ostalo za njih nema smisla. Klinički psiholog Ljiljana Jagodić, ističe da ovakva pojava spada u grupu hroničnih poremećaja ponašanja.

– Patološko laganje je poznato još i kao mitomania ili pseudologia fantastica. Takve osobe lažu kompulsivno, iz navike, bez razloga, pretjeruju, njihove laži su nevjerovatne i teško je u njih povjerovati. Najčešće to čine da bi privukli nečiju pažnju. Uvijek su to grandiozne priče u kojima su oni heroji ili žrtve. Patološko laganje još nije postalo dijagnoza, već se smatra simptomom koji ukazuje na druge oblike poremećaja ponašanja, kao što je granični poremećaj ličnosti. Većina ljudi laže. Najčešće je to vid odbrambenog mehanizma, da bi se izbjegle posljedice istine. Nekad to činimo da nekog zaštitimo: “Super ti stoji ta haljina” kažemo, na primjer, prijateljici, a mislimo suprotno, jer znamo da će je to oraspoložiti. Lažemo zbog postizanja boljeg odnosa, lakše komunikacije… – kaže Ljiljana Jagodić.

Osobe sa ovakvim poremećajem u ponašanju su često suočene sa problemima, gube prijatelje, članovi porodice im okreću leđa, jer toliko lažu da ljudi više nemaju povjerenje u njih i prekidaju svaki odnos i komunikaciju. U ekstremnim slučajevima, dolazi i do zakonskih posljedica kao što su tužbe za klevetu ili prevaru. Ali sagovornica naglašava da treba praviti razliku između kompulsivnog i patološkog laganja.

– Ovi drugi najčešće lažu da bi zadobili nečiju pažnju ili simpatiju. Kompulsivne osobe to čine bez posebnog razloga, i često ne mogu da prekinu takvo ponašanje, mada su svjesne loših posljedica. I jedni i drugi su svjesni da lažu. Ako nisu, onda to spada u domen psihoza i potpuno se drugačije tretira u psihijatriji. Patološki lažovi to čine sa ciljem samouveličavanja. Često govore o posebnim vezama, na primjer, sa poznatim ljudima, veličaju sebe i lične sposobnosti. Budući da traže divljenje, često su heroji, spasioci u pričama koje su normalnom, prosečnom čovjeku potpuno nerealne. Njima ne treba razlog za laganje, lažu iz navike i vjeruju u to. Često partneri u početnim fazama odnosa lažu jedni druge, “pretjeruju” u obećanjima, pa onda razočarana strana kaže: “Potpuno se promijenio poslije venčanja.” Slučajevi kleveta u žutoj štampi su izvanredni primjeri. Svakodnevno smo svjedoci kako, recimo, pjevačice “blate” jedna drugu, ili politički suparnici govore protiv onih koji ne misle kao oni – pojašnjava psiholog.

Manipulacija ljudima

Da li je patološka laž donekle i manipulacija ljudima? Klinički psiholog Ljiljana Jagodić smatra da u situaciji u kojoj se spoje patološki lažov i naivna osoba, može da se govori o tome, odnosno kada je takvo ponašanje isplanirano sa određenim ciljem.

– Često u novinama možemo da pročitamo članak o tome kako prevarant vara ljude, predstavlja se da je neko ko nije i kad naiđe na naivnu ili bespomoćnu osobu (uglavnom su to stariji i usamljeni ljudi) onda je iskoristi, opljačka … Ali to je već svjesna, namjerna manipulacija koja je protivzakonita. Najpoznatiji primjer patološkog lažova je Pinokio koji je lagao da bi dobio ljubav i pažnju. Čim neko laže da bi dobio nešto, možemo da govorimo o manipulaciji. U praksi, nije sve crno-bijelo. Kompulsivni lažovi teško mogu biti svjesni namjere da laganjem nešto dobiju. To će pre biti naučeni obrazac ponašanja kojim najčešće u životu odgovaraju na neko dešavanje. O namjeri da manipulišu možemo da govorimo kad to planiraju: “Sad svjesno lažem, izmišljam, preuveličavam… I na taj način ću dobiti to što želim – dodaje Ljiljana Jagodić.

Na pitanje koliko su patološki lažovi opasni za okolinu i treba li ih izbjegavati, sagovornica kaže:

– Život sa takvim osobama je težak, jer sa njima nikad ne znate na čemu ste. Odnosno, uvlače vas u svoje nerealne priče, smanjuju osjećaj sigurnosti, povezanosti i bliskosti. Sa osobom koja stalno laže nije lako ostvariti odnos povjerenja. A povjerenje je osnov svakog ljudskog odnosa. Kad tako govorimo, onda se nameće odgovor da ih treba izbegavati, ne ulaziti u važne odnose sa njima – objašnjava ona.

Da li patološka laž više šteti onom ko je izgovori ili osobi protiv koje je “uperena”? Jesu li takve laži najčešće benigne ili opasne i mogu li se nekad opravdati?

– Laži više nanose štetu onima koji ih izgovore, jer im ne omogućavaju da ostvare značajan odnos sa drugima. Ovi drugi gube samo kad povjeruju u to, pa njihova očekivanja budu iznevjerena. Te laži često nisu benigne, naprotiv. Kad neko povjeruje u nečije “megalomanske poslovne poduhvate”, i kad stupi u poslovni odnos u koji uloži svoje finansije, vještine i znanje, a od toga ne bude ništa, onda, zaista, govorimo o velikoj šteti koju je neko pretrpio. Takve laži nikad nemaju opravdanje. – kaže Jagodićeva.

Postoji li lijek?

S obzirom na to da je patološko laganje simptom poremećaja ličnosti, postavlja se pitanje da li može da se “izliječi”?

– Ako osoba postane svjesna koliko joj to ugrožava život, kvari odnose sa ljudima i, zaista, radi na tome da prestane da laže, onda možemo da govorimo o tome da postoji dobra prognoza u “liječenju”. Teoretski, sve je moguće, u praksi veoma rijetko.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Mokra kosa i prehlada: Jesu li nas roditelji ipak bili u pravu?

K1

Da li je puzanje obavezna faza razvoja bebe?

K1

Spavate dovoljno, a ipak ste umorni? Razlog možda nije u broju sati

K2

Kasna večera može uticati na organizam više nego što mislimo

K2

Naučnici otkrili zanimljivu vezu između proteina u ishrani i muških hormona

K2

Više treniramo nego ranije, ali postoji jedna loša navika koja nas i dalje prati

K2

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više