Zanimljivosti

Ogist Limijer – čovjek koji je stvorio filmsku magiju


Istorija koju danas gledamo na velikim platnima i pametnim telefonima počela je vizijom jednog čovjeka i njegove porodice.

Ogist Limijer, stariji brat iz legendarne francuske porodice, ostavio je neizbrisiv trag u povijesti čovječanstva.

Zajedno sa mlađim bratom Lujom, u drugoj polovini 19. vijeka, postavio je temelje vizuelne kulture bez koje danas ne možemo zamisliti život.

Rani život u svijetu hemije i svjetlosti

Ogist Mari Luj Nikola Limijer rođen je 19. oktobra 1862. godine u Bezansonu, u Francuskoj. Kao najstariji sin Šarla-Antoana Limijera, slikara i fotografa, od malih nogu je bio fasciniran procesom nastajanja slike.

Porodica se ubrzo preselila u Lion (Lyon), gdje su braća pohađala tehničku školu “La Martinière”. Upravo su tamo stekli ključna znanja iz mehanike i hemije koja će im omogućiti da konstruišu uređaj koji će pokrenuti slike.

Kinematograf: Revolucija koja je pobijedila Edisonov Kinetoskop

Sredinom devedesetih godina 19. vijeka, braća Limijer su usavršila revolucionarni aparat – kinematograf. Za razliku od Edisonovog Kinetoskopa, koji je dozvoljavao gledanje filma samo jednoj osobi kroz otvor, aparat braće Limijer bio je kamera, kopirni stroj i projektor u jednom.

Bio je lagan, prenosiv i, što je najvažnije, omogućio je kolektivno gledanje filmova.

  • 22. mart 1895: Održana prva privatna projekcija u Parizu.
  • 28. decembar 1895: Održana prva komercijalna javna projekcija u Salonu Indien du Grand Caféa.
  • Legendarni debi: Publika je ostala nijema pred prizorima filma “Radnici napuštaju fabriku Limijer”.

Od svakodnevnog života do prve filmske komedije

Između 1895. i 1905. godine, braća su snimila desetine kratkih filmova. Bilježili su stvarne trenutke: od porodičnih doručaka do legendarne prve filmske komedije “Poliveni polivač” (L'Arroseur arrosé).

Njihova “filmska karavana” obišla je cijeli svijet, od Londona i Njujorka do Bombaja, pretvarajući Lion u centar nove industrije.

Autochrome: Boja koja je oživjela fotografiju

Malo je poznato da su braća Limijer podjednako značajna i za fotografiju. Godine 1903. patentirali su Autochrome, prvi uspješan postupak za izradu fotografija u boji koji je bio dostupan široj javnosti.

Njihova fabrika u Lionu postala je vodeći proizvođač fotografskih ploča u Evropi. Takođe, bili su pioniri u primjeni rendgenskih zraka u medicinskoj dijagnostici u Francuskoj, odmah nakon otkrića Vilhelma Konrada Rendgena (Wilhelm Conrad Röntgen).

Zabluda o “prolaznoj zanimaciji” i vječno nasljeđe

Zanimljivo je da su se 1905. godine braća povukla iz svijeta filma. Ogist i Luj su tada smatrali da je film samo “prolazna zanimacija” bez tržišne budućnosti, te su se posvetili naučnim istraživanjima.

Ogist Limijer je preminuo 10. aprila 1954. godine u Lionu u 91. godini života, dok je Luj preminuo nekoliko godina ranije, 1948. godine. Njihov dom u Lionu danas je pretvoren u “Institut Lumière” – svetilište filmske baštine.

Iako su sami potcijenili svoj izum, braća Limijer su premostila jaz između nepomične fotografije i magije pokreta, stvarajući temelje industrije koja danas vlada svijetom.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Zašto sve više kompanija uvodi prostorije za drijemanje na poslu

K2

Portal u drugu stvarnost: Uelen – selo gdje je vrijeme stalo (VIDEO)

K1

Najpopularnije knjige koje nismo razumjeli kao djeca

K2

Zeleni filter u tvom domu: biljke koje čiste zrak, dižu raspoloženje i preživljavaju sve

K2

Vještačka inteligencija otvorila nova vrata hakerima

K2

Nauka potvrdila: Za dužinu života zaslužni su geni

K2

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više