Odlazak na spavanje u ranim večernjim časovima i buđenje sa prvim zrakama sunca nisu samo navika već prirodna posljedica promjena u organizmu.
Međutim, naučnici upozoravaju da to ne znači da starijim osobama treba manje odmora — hronični nedostatak sna direktno utiče na rizik od demencije i srčanih oboljenja.
Tokom spavanja mozak se “čisti” i prerađuje informacije
Kvalitetan san jedan je od najvažnijih temelja dobrog zdravlja, bez obzira na godine. Loše prospavana noć već narednog dana može dovesti do umora, slabije koncentracije i lošijeg raspoloženja, ali dugoročno posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije.
Naučna istraživanja pokazuju da hronični nedostatak sna povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, gojaznosti i slabljenja kognitivnih funkcija, prenosi N1 info.
Kako starimo, mnogi primjećuju da se bude ranije nego nekada. Stručnjaci ističu da je to prirodna posljedica starenja i promjena unutrašnjeg biološkog sata, ali da to ne znači da je organizmu potrebno manje sna.
Natalija Dautović, profesorka psihologije i stručnjakinja za istraživanje sna sa Univerziteta Virdžinija Komonvelt (Virginia Commonwealth University), objašnjava da se mozak tokom spavanja “čisti”, obrađuje nove informacije i učvršćuje sjećanja.
– Ljudi koji redovno spavaju dovoljno uglavnom imaju bolje pamćenje, lakše uče i duže održavaju pažnju. San sam po sebi ne može u potpunosti da spriječi kognitivno propadanje, ali je jedan od najvažnijih faktora za očuvanje zdravlja mozga – kaže ona.
Slično ističe i gerontolog Hajdi Even sa Univerziteta Bingamton (Binghamton University), koja objašnjava da je san vrijeme kada se organizam oporavlja, dok snovi pomažu mozgu da obradi informacije prikupljene tokom dana.
Istraživanja objavljena u stručnom časopisu Slip medisin kliniks (Sleep Medicine Clinics) pokazuju da osobe koje loše spavaju imaju veći rizik od demencije, depresije, pada i gubitka samostalnosti u svakodnevnom životu.
Koliko sna je potrebno poslije 60. godine?
Preporuka stručnjaka i Nacionalne fondacije za san jeste da osobe starije od 60 godina spavaju između sedam i osam sati svake noći.
Ova preporuka zasniva se na analizi više od 3.200 naučnih studija. Istraživači nisu pronašli razliku između muškaraca i žena kada je riječ o potrebnoj količini sna, ali se preporuke mijenjaju tokom života.
– Sedam do osam sati sna povezano je sa najboljim fizičkim, mentalnim i kognitivnim zdravljem kod većine starijih osoba.
Tokom sna tijelo i mozak obavljaju najveći dio procesa oporavka, zbog čega je redovan san važan za raspoloženje, imunitet, pamćenje i zdravlje srca – navodi Dautovićeva.
Zašto se stariji ljudi bude ranije?
Kako starimo, mijenja se cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji biološki sat. Zbog toga mnogi ljudi poslije 60. godine postaju pospani ranije uveče i bude se ranije ujutru. Osim toga, san postaje plići i češće se prekida, pa su noćna buđenja češća nego u mlađim godinama.
Stručnjaci objašnjavaju da nije presudno u koje vrijeme se budite, već da li se budite odmorni. Najvažnije je da odlazak na spavanje i buđenje budu u približno isto vrijeme svakog dana.
Kada potražiti pomoć ljekara?
Ljekari upozoravaju da loš san nije neizbježan dio starenja. Ako osoba ima hroničnu nesanicu, glasno hrče, tokom dana često osjeća pospanost ili se budi iscrpljena, trebalo bi da se obrati ljekaru, jer se mnogi poremećaji spavanja mogu uspješno liječiti.
Stručnjaci savjetuju pridržavanje redovnog rasporeda spavanja, boravak na jutarnjem svjetlu, fizičku aktivnost i izbjegavanje jake vještačke svjetlosti uveče. Nikada nije kasno da se poboljša kvalitet sna, a taj jednostavan korak može imati veliki uticaj na zdravlje mozga i cijelog organizma.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.