Antioksidansi iz šljiva uništavaju slobodne radikale koji mogu da dovedu do oksidacije holesterola, koja znatno povećava rizik od moždanog udara ili visokog holesterola.
Šljiva obiluje i vlaknima i zato je nezaobilazan izbor u slučaju otežanog pražnjenja i zatvora. Dihidroksi-fenil izatin je jedan od sastojaka šljive, zbog kojeg, između ostalih, ovo voće ima laksativni učinak.
Ima podataka koji ukazuju da 100 grama šljiva dnevno u periodu od tri mjeseca znatno poveća markere u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju.
Šljive imaju nizak glikemijski indeks, što znači da mogu da pomognu u kontroli nivoa šećera u krvi i tako smanje rizik od dijabetesa tipa dva. One mogu, pokazala su istraživanja, da smanje i nivo triglicerida i glukoze u krvi, a za to je zaslužan lutein. Takođe, flavonoidi u šljivama smanjuju rizik od otpornosti na insulin, a pozitivno utiču i na insulinsku osjetljivost.
Šljive su bogate i bakrom. Ovaj mineral u ljudskom organizmu odgovoran je za stvaranje vezivnih proteina tkiva – kolagena i elastina. Stoga se može reći da je šljiva važna ne samo za jačanje kostiju, već i zidova krvnih sudova, mišićnih vlakana i kože.
U ovo doba godine šljivu bi trebalo jesti svježu jer sadrži vitamine C, B6, B2, B3, K, magnezijum, gvožđe, kalcijum i čak 240 miligrama na 100 grama kalijuma. Kalijum u šljivama ima dobar uticaj na krvni pritisak, kao i na zdravlje srca. Ovaj mineral odgovoran je da ne dođe do zgušnjavanja trombocita, proces koji je uzrok za aterosklerozu i druge bolesti srca.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.