Proteini su osnovne gradivne materije svakog tkiva u organizmu. Bez proteina nema funkcionisanja nervnog sistema, nema imuniteta, dakle, nema života.
Proteini se nalaze u raznim vrstama prehrambenih namirnica. Može se gotovo reći da su u većim ili manjim količinama zastupljeni u svakoj vrsti hrane osim u rafiniranim šećerima i mastima.
Hrana životinjskog porijekla poput mesa, ribe, jaja, mleka, jogurta i sira dobar je izvor proteina u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Sadrže veliku količinu proteina, ali su i izvor svih esencijalnih aminokiselina.
Riječ protein, potiče od grčke reči “protos” što u prevodu znači “prvi element”. Prvi i osnovni zadatak proteina je njihova neophodnost u procesu rasta i razvoja.
Proteini ulaze u sastav svih mišića kostiju, kože i unutrašnjih organa. Regulišu aktivnost ćelija, kao i brzinu svih biohemijskih reakcija, imaju i zaštitnu i transportnu ulogu, ali, svakako, ono što je nama najbitnije, je njihova gradivna uloga.
Predstavljamo vam 10 namirnica u kojima je zastupljena najveća količina proteina. Broj grama predstavlja udio proteina u 100g proizvoda.
Mocarela – 32 g
Ako već želite jesti sir bez masti i malim udjelom ugljenih hidrata, s visokim postotkom proteina, onda se bezmasna mocarela čini kao najbolji izbor, jer na 100 grama ima 32 grama proteina, nula odsto masti, četiri grama ugljenih hidrata i ostatak je voda. Za razliku od bezmasne verzije, “obična” mocarela na 100 grama sadrži 28 grama proteina, ali i 16 odsto masti.
Pečena sipa – 32,5 g
Pečena sipa je vrlo siromašna kalorijama i mastima, ali je zato nevjerovatno bogata proteinima. Svako je može konzumirati bez obzira na probleme sa kilogramima ili visoki holesterol. Na 100g pečene sipe imamo 158 kalorija, 1,6 grama ugljenih hidrata, 1,4 grama masti i 32,5 grama proteina.
Sjemenke bundeve – 33 g
Same sjemenke bundeve su odličan izvor dijetalnih vlakana i masnih kiselina koje su odlične za zdravlje našeg srca. Sjemenke su isto tako bogate proteinima, mineralima i korisnim vitaminima. Samo 100g sjemenki bundeve ima 33g proteina, čak 100% dnevnih potreba za gvožđem, oko 30% potreba za niacinom, selenom, cinkom.
Jagnjetina, plećka – 36 g
Jagnjetina sadrži niacin i vitamin B12, koji vam pomažu da trenirate duže, a takođe je dobar izvor cinka i selena, koji su odlični pri oporavku mišića nakon treninga. Uz to, proteini iz jagnjećeg mesa su lako probavljivi zbog veoma niskog sadržaja vezivnog tkiva.
Nemasna teletina, junetina i govedina – 37 g
Meso je osnovni izvor animalnih proteina, pored mlijeka i jaja, a njegovom odgovarajućom termičkom obradom dobićete nutritivno vredan obrok. Ovo se posebno odnosi na kvalitetnija crvena mesa poput teletine, junetine i govedine. Udio proteina može da varira, ali ako se meso tretira i obradi na pravi način, može se dobiti veoma visok procenat proteina.
Sušena zrna soje – 40 g
Soja je jedina namirnica biljnog porijekla koja sadrži baš sve esencijalne aminokiseline neophodne za funkcionisanje organizma. Sušena zrna soje su izuzetna zbog visokog udjela proteina koji čine čak 40% njenog sastava, veoma je hranjiva i predstavlja odličan izvor minerala, vitamina i vlakana.
Parmezan – 40 g
Razlog zašto je parmezan nutritivno vrijedna namirnica leži u činjenici da je potreban dug vremenski period da sazrije. Tokom procesa sazrijevanja proteini se razgrađuju na jednostavnije spojeve što olakšava probavu i nema opterećenja metabolizma.
Spirulina – 58 g
Spirulina je plavozelena alga u obliku spirale. Spirulina sadrži visokokvalitetne biljne proteine, tri-žetiri puta više od govedine i pet puta više od jaja. Ovi proteini su biološki kompletni jer sadrže sve esencijalne i neesencijalne aminokiseline.
Bakalar (sušeni) – 63 g
Proteini koje obezbjeđuju ribe su i više nego odlična alternativa za proteine mesa domaćih životinja. Osim što je izuzetno bogato proteinima, meso bakalara sadrži i esencijalne masne kiseline koje su važne za izgradnju staničnih membrana.
Sejtan – 70 g
Sejtan ili seitan (takođe poznat kao “pšenično meso”), jelo je napravljeno od pšeničnog brašna, bogato proteinima. Radi se o pšeničnom glutenu koji se dobija ispiranjem skroba iz testa. Postupnim ispiranjem i kuvanjem dobija se čisti gluten čija je tekstura slična mesu.
ddl.rs
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.