Srpska kraljica Draga Mašin, žena Aleksandra Obrenovića, jedna je od najintrigantnijih pripadnica ove dinastije.
Da je oduvijek postojalo interesovanje medija za život članova kraljevske porodice dokazuje i činjenica da su Srpske novine u broju od 25. jula 1900. godine detaljno opisale tok kraljevskog vjenčanja, svjedočeći da je u nedjelju 23. jula iste godine u beogradskoj Sabornoj crkvi “Viteški Kralj Srbije, uz blagoslov Sv. Pravoslavne Crkve, dobio suprugu u bajnome licu izabranice Svoga srca, a Srbija i srpski narod Kraljicu svoga roda, svoje krvi…”
Fotograf Milan Jovanović dobio je ekskluzivno pravo da prvi objavi snimke sa vjenčanih svečanosti. Ova fotografija je jedna od rijetkih na kojoj se jasnije mogu sagledati detalji nevjestine haljine.
– Vjenčanica kraljice Drage je izrađena od satena u boji slonovače, obilato pokrivena naborima i briselskim čipkama posutim štrasom, a karakterišu je visoka kragna koja zatvara vrat, saglasno tipu vjenčanih haljina koji je bio en vogue u posljednjim decenijama XIX vijeka. Dugačak šlep na vjenčanju su pridržavale dvije djevojčice u seoskom ruvu rudničkog i beogradskog okruga. Uz haljinu je išao i dugi bijeli veo koji je za glavu bio pričvršćen brilijantskom tijarom – rekao je Aleksandar Marušić, direktor Muzeja rudničko-takovskog kraja.
Raspoloživi podaci ne nude jasnu predstavu o terzijskoj radnji ili salonu u kojem je ova raskošna haljina nabavljena. Ali prema odrđenim istorijskim podacima najvjerovatnije je naručena mjesec dana prije vjenčanja u nekoj od evropskih metropala.
– Prema nekim pretpostavkama naručena je u Vajsmanovoj radnji u Beču, na ime gospođe Šnajder u iznosu od šest hiljada forinti, a druga pretpostavka, proistekla iz arhivskih istraživanja, kaže da je poslanstvu u Parizu bilo naloženo da se iz Srpskog paviljona na Svetskoj izložbi 1900. godine izdvoji vjenčanica sa cijelom garniturom crkvenog odijela koje je izložio Pavlović iz Beograda i da se odmah pošalje u srpsku prestonicu – otkriva Marušić.
Vjenčanje ovog kraljevskog para izazvalo je velike polemike u tadašnjoj Srbiji, jer je kralj Milan imao drugačije planove za svog nasljedinka. On je predložio da to bude njemačka princeza od Šamburg-Lipea, ćerka njegovog velikog prijatelja. Međutim, u Beogradu se već tada znalo za ljubav Aleksandra i Drage. Često je pozivana na svaki važan prijem i kako se navodi u pojedinim istorijskim spisima, svi su tada hvalili njenu taktičnost, otmjenost, ljepotu, pamet i suzdržanost.
Iako se nisu obazirali na javnost i komentare, njihova ljubav nije imala srećan završetak. Ubijeni su u noći između 28. i 29. maja 1903. godine, a njihov kraj je značio i kraj za dinastiju Obrenović.
RINA
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.