Na listu rizika po zdravlje, kojih je u posljednje vrijeme sve više, sada i zvanično možemo dodati prekovremeni rad, koji uzima na stotine hiljada života svake godine.
Ovo su saopštile Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Međunarodna organizacija rada (MOR), prema čijem istraživanju je samo u 2016. čak 745 000 osoba preminulo usljed moždanog udara i koronarne bolesti srca, što je rast od 29 odsto u odnosu na 2000. godinu, navodi Biznis i finansije.
Kao glavni krivac za povećan broj smrti usljed ovih oboljenja označen je prekomjerni rad, jer su sve ove žrtve radile više od 55 časova sedmično, piše Biznis i finansije pozivajući se na CNBC.
Od 2000. do 2016. godine broj preminulih usljed srčanih problema uzrokovanih prekovremenim radom porastao je za 42 odsto, a onih koji su život izgubili zbog moždanog udara bio je veći za 19 odsto.
Jedan od zaključaka ove studije je da oni koji rade više od 55 časova na sedmičnom nivou imaju 35 odsto veću mogućnost da dožive moždani udar i 17 odsto veće šanse da obole od koronarne bolesti srca u poređenju sa onima koji rade između 35 i 40 časova sedmično.
A broj ljudi koji rade prekovremeno nije mali. Te 2016. godine na globalnom nivou bilo ih je 488 miliona, što čini 8,9 odsto svjetske populacije. Budući da broj ljudi koji rade prekovremeno konstantno raste, sada ih vjerovatno ima i više, ukazuje Biznis i finansije.
U upravo objavljenoj studiji Svjetska zdravstvena organizacija i MOR procjenjuju da je izloženost dugom radnom vremenu (dužem od 55 sati sedmično) česta i da znatno doprinosi ishemijskoj bolesti srca i moždanog udara. Kako se zaključuje, u cilju omogućavanja veće bezbjednosti na radu i zdravlja radnika potrebno je skratiti opasno veliki broj radnih sati.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


1 komentar
I niko se ne sekira za tu pandemiju,niti prave vakcinu za prekovremeni rad.