Foto: Thinkstock/Ilustracija
Zanimljivosti

Starosjedioci Balkana su preci Srba


Preci današnjih Srba i ostali narodi na Balkanskom poluostrvu bili su autohtona balkanska populacija do dolaska Slovena.

Pokazala je ovo višegodišnja studija naučnika sa Biološkog fakulteta u Beogradu, Arheološkog instituta, Univerziteta Barselona i Univerziteta Harvard.

Studija je zasnovana na genomici i istoriji zapisanoj u DNK, a naučnici su analizirali skelete lokalnog stanovništva prije slovenskih migracija na Balkan, kao i genome današnjeg srpskog stanovništva.

Prema istraživanju, dio autohtonog genoma srpskog naroda čini udio rimske populacije, koja je sastavljena i od ljudi iz Anadolije, a koji su migrirali u vrijeme Rimskog carstva na teritoriju Srbije.

Istraživanje pokazuje da su današnji Srbi mješavina autohtonog balkanskog genoma – do 50 odsto i slovenskog, koji se pojavljuje nakon propasti Rimskog carstva, tako da migracije Slovena u sedmom vijeku nisu dovele do zamjene stanovništva, već do miješanja srpskog autohtonog i genoma slovenskih migranata.

Profesor genomike na Univerzitetu Zapadni Ontario u Kanadi Miodrag Grbić pojasnio je da ova višegodišnja studija analizira genetičku strukturu lokalnog stanovništva na području Srbije u bronzanom, gvozdenom, rimskom i postrimskom periodu.

– To nam omogućava da tačno utvrdimo kontinuitet populacija na našim prostorima i udeo DNK u današnjem modernom stanovništvu, koji vodi poreklo iz duboke prošlosti – rekao je Grbić za Večernje novosti.

Grbić je naveo da lokaliteti istraživanja uključuju Viminacijum, Medijanu, Timakum minus i još nekoliko prostora na Balkanu, što, napominje, daje osnovu za analizu kasnijih slovenskih migracija i omogućuje utvrđivanje genetičke strukture modernog srpskog stanovništva u širem kontekstu ostalih balkanskih naroda.

Profesor Dušan Keckarević naveo je da su prvi put široko analizirani genomi reprezentativnog uzorka današnjeg srpskog stanovništva sa područja BiH, Hrvatske, Srbije uključujući Kosovo i Metohiju, koji su, sa druge strane, pružili osnovu za upoređivanje sa rezultatima dobijenim na arheološkim uzorcima.

Istraživanje će 28. juna u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, u organizaciji Odjeljenja hemijskih i bioloških nauka, predstaviti profesor Karles Lalueza Foks, a spremno je i za slanje u najprestižnije međunarodne časopise.

Večernje novosti

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

U Italiji bukti “rat”: Sve više hotela i plaža samo za odrasle

K1

Šampanjac postaje jači zbog vrućine?

K1

Pozdravite se sa peglom: Ovaj trik rješava izgužvanu odjeću

K2

Novi spor između Škota i Engleza: Sve zbog statusa alkoholnog pića

K2

Agata Kristi: Žena koja je naučila svijet da sumnja u svakoga

K2

Snimci mozga pokazali: Psi zaista “čitaju” naše emocije

K1

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više