Foto: Thinkstock/Ilustracija
Zanimljivosti

Starosjedioci Balkana su preci Srba


Preci današnjih Srba i ostali narodi na Balkanskom poluostrvu bili su autohtona balkanska populacija do dolaska Slovena.

Pokazala je ovo višegodišnja studija naučnika sa Biološkog fakulteta u Beogradu, Arheološkog instituta, Univerziteta Barselona i Univerziteta Harvard.

Studija je zasnovana na genomici i istoriji zapisanoj u DNK, a naučnici su analizirali skelete lokalnog stanovništva prije slovenskih migracija na Balkan, kao i genome današnjeg srpskog stanovništva.

Prema istraživanju, dio autohtonog genoma srpskog naroda čini udio rimske populacije, koja je sastavljena i od ljudi iz Anadolije, a koji su migrirali u vrijeme Rimskog carstva na teritoriju Srbije.

Istraživanje pokazuje da su današnji Srbi mješavina autohtonog balkanskog genoma – do 50 odsto i slovenskog, koji se pojavljuje nakon propasti Rimskog carstva, tako da migracije Slovena u sedmom vijeku nisu dovele do zamjene stanovništva, već do miješanja srpskog autohtonog i genoma slovenskih migranata.

Profesor genomike na Univerzitetu Zapadni Ontario u Kanadi Miodrag Grbić pojasnio je da ova višegodišnja studija analizira genetičku strukturu lokalnog stanovništva na području Srbije u bronzanom, gvozdenom, rimskom i postrimskom periodu.

– To nam omogućava da tačno utvrdimo kontinuitet populacija na našim prostorima i udeo DNK u današnjem modernom stanovništvu, koji vodi poreklo iz duboke prošlosti – rekao je Grbić za Večernje novosti.

Grbić je naveo da lokaliteti istraživanja uključuju Viminacijum, Medijanu, Timakum minus i još nekoliko prostora na Balkanu, što, napominje, daje osnovu za analizu kasnijih slovenskih migracija i omogućuje utvrđivanje genetičke strukture modernog srpskog stanovništva u širem kontekstu ostalih balkanskih naroda.

Profesor Dušan Keckarević naveo je da su prvi put široko analizirani genomi reprezentativnog uzorka današnjeg srpskog stanovništva sa područja BiH, Hrvatske, Srbije uključujući Kosovo i Metohiju, koji su, sa druge strane, pružili osnovu za upoređivanje sa rezultatima dobijenim na arheološkim uzorcima.

Istraživanje će 28. juna u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, u organizaciji Odjeljenja hemijskih i bioloških nauka, predstaviti profesor Karles Lalueza Foks, a spremno je i za slanje u najprestižnije međunarodne časopise.

Večernje novosti

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Hobotnica ima tri srca i plavu krv

K2

Zašto nam vrijeme prolazi brže kako starimo?

K2

Zašto se budimo nekoliko minuta prije nego što zazvoni alarm?

K2

Vještačka inteligencija možda riješila jedan od najvećih matematičkih problema

K2

Ružičasti kamen iz Sahare krije tajnu staru 4,1 milijardu godina

K2

Radio-emisija koja je prestravila Ameriku: Marsovci napali Zemlju!

K1

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više