Njene knjige prodavane su u milijardama primjeraka, njeni detektivi postali su besmrtni, a njene misterije i danas drže čitaoce prikovane za stranice. Agata Kristi nije samo pisala krimiće – ona je promijenila način na koji svijet čita zločin.
Djevojka koja je voljela misterije
Agata Kristi rođena je 15. septembra 1890. godine u Torkiju, u Engleskoj. Odrastala je u porodici srednje klase, uz majku Klarisu i oca Frederika.
Od najranijih dana pokazivala je sklonost ka pričama, mašti i posmatranju ljudi. Nije pohađala klasičnu školu kao mnoga djeca njenog vremena, već se obrazovala kod kuće.
Upravo u tom svijetu knjiga, mašte i tišine počela je da se razvija buduća kraljica kriminalističkog romana.
Rat joj je promijenio život
Tokom Prvog svjetskog rata, Agata je radila kao medicinska sestra, a potom u apoteci. Tamo je stekla znanje o otrovima i hemikalijama, koje će kasnije postati važan dio njenog književnog stvaralaštva.
Njeno iskustvo iz apoteke pomoglo joj je da u romanima precizno opisuje načine trovanja i medicinske detalje, čime je svojim pričama davala uvjerljivost.
Ali ono što je najviše izdvajalo Agatu Kristi nije bilo znanje o otrovima. Bila je to sposobnost da od običnog čovjeka napravi osumnjičenog.
Herkul Poaro – detektiv koji je osvojio svijet
Godine 1920. objavila je svoj prvi roman, „Tajanstveni događaj u Stajlsu“. U njemu se prvi put pojavio Herkul Poaro, belgijski detektiv sa prepoznatljivim brkovima, izuzetnom inteligencijom i opsesijom redom.
Poaro nije bio klasični junak. Nije se oslanjao na snagu, već na logiku, psihologiju i pažljivo posmatranje.
Njegova najveća moć bila je u tome što je znao da postavi pravo pitanje u pravom trenutku.
Čitaoci su ga zavoljeli, a Agata Kristi dobila je lik koji će obilježiti njenu karijeru.
Gospođica Marpl – tiha žena koja vidi sve
Drugi veliki lik Agate Kristi bila je gospođica Džejn Marpl, starija dama iz engleskog sela Sent Meri Mid.
Na prvi pogled djelovala je kao obična starija žena koja voli da plete i posmatra komšije. Međutim, iza njene mirne pojave krila se izuzetna sposobnost da prepozna ljudske slabosti.
Marpl je dokazivala da za rješavanje zločina nisu potrebni ni laboratorija ni policijska značka. Ponekad su dovoljni iskustvo, strpljenje i dobro poznavanje ljudske prirode.
Misterija koja je potresla svijet
Jedan od najpoznatijih trenutaka u životu Agate Kristi dogodio se 1926. godine, kada je nestala na jedanaest dana.
Njen automobil pronađen je napušten, a vijest o nestanku izazvala je veliku potragu i pažnju javnosti. Pronađena je 11 dana kasnije u hotelu u Harogejtu.
Okolnosti nestanka nikada nisu u potpunosti razjašnjene, a događaj je ostao jedna od najvećih misterija u životu slavne književnice.
Kasnije je o tom periodu govorila veoma malo.
„Ubistvo u Orijent ekspresu“ – roman koji je postao legenda
Godine 1934. objavljen je roman „Ubistvo u Orijent ekspresu“, jedno od najpoznatijih djela Agate Kristi.
Radnja prati istragu ubistva u luksuznom vozu koji je zaustavljen zbog snijega. Među putnicima se nalazi više osumnjičenih, a svaki od njih krije svoju tajnu.
Roman je postao simbol savršenog krimića – zatvoren prostor, ograničen broj osumnjičenih i detektiv koji mora da pronađe istinu.
„I ne osta nijedan“ – priča bez izlaza
Roman „I ne osta nijedan“ smatra se jednim od njenih najuspješnijih djela.
Deset ljudi dolazi na izolovano ostrvo, gdje ih nepoznata osoba optužuje za zločine iz prošlosti. Ubrzo počinju da umiru jedan po jedan.
Čitalac do posljednjih stranica pokušava da otkrije ko je ubica, dok se atmosfera straha i sumnje neprestano pojačava.
Ovaj roman pokazao je zašto je Agata Kristi bila majstor napetosti.
Žena koja je promijenila kriminalistički roman
Agata Kristi nije stvarala samo zagonetke. Njene knjige bile su priče o ljudima, njihovim tajnama, pohlepi, ljubomori i osveti.
U njenim romanima ubica često nije najopasniji čovjek u prostoriji. Najopasniji je onaj koji najbolje skriva istinu.
Njena književnost pokazala je da čitalac ne mora da bude stručnjak da bi uživao u misteriji. Dovoljno je da bude pažljiv.
Nasljeđe koje traje
Agata Kristi preminula je 12. januara 1976. godine, ali njene knjige nisu izgubile snagu.
Njena djela prevedena su na veliki broj jezika, a Herkul Poaro i gospođica Marpl postali su dio svjetske popularne kulture.
Njene priče i danas se ekranizuju, igraju u pozorištima i čitaju u domovima širom svijeta.
Agata Kristi nije samo pisala o ubistvima. Ona je naučila generacije čitalaca da iza najmirnijeg lica može da se krije najveća tajna.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.