Foto: Ilustracija
Zdravlje

Mirkoplastika i nanoplastika dospijevaju i u mozak?

Istraživanjem Medicinskog univerziteta u Beču (MedUni Wien) je utvrđeno da sitne čestice plastike dospijevaju i u mozak.

Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u stručnom časopisu “Nanomaterials”, provedeno je na životinjskom modelu s oralnim dozama mikroplastike i nanoplastike iz polistirola, široko rasprostranjenog vještačkog materijala koji se, između ostalog, koristi za pakovanje hrane.

Otkriveno je da se sitne čestice mogu dokazati u mozgu već dva sata nakon konzumiranja. Način na koji mikroplastika i nanoplastika probijaju krvno-moždanu barijeru dosad je bio nepoznat u medicini.

Bečki naučnici su uz pomoć kompjuterskih modela otkrili da je određena površinska struktura ključna za prolazak plastičnih čestica u mozak. Krvno-moždana barijera važna je stanična granica koja štiti mozak od ulaska toksina i patogena. Sličnu zaštitnu barijeru kao mozak ima i crijevo – crijevnu sluznicu koju, kako je otkriveno naučnim istraživanjima, sitne čestice plastike također mogu preći.

Čestice nanoplastike i mikroplastike u probavnom sistemu tako su dovedene u vezu s lokalnim upalnim i imunološkim reakcijama te s pojavom raka. Čestice plastike u mozgu mogle bi povećati rizik od upala, neuroloških poteškoća ili čak neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti te su daljnja istraživanja u tom području prijeko potrebna, naglasili su naučnici sa Medicinskog univerziteta u Beču.

Čestice plastike manje od 0,001 milimetra nazivaju se nanoplastikom, a one do pet milimetara se nazivaju mikroplastikom te su vidljive golim okom. Nanoplastika i mikroplastika dospijevaju u naš lanac ishrane, između ostalog, iz ambalažnog otpada.

Kako su pokazala istraživanja, osoba koja pije dnevno preporučenu količinu vode od 1,5 do dva litra, godišnje unese 90.000 sitnih čestica plastike. Osobe koje piju vodu iz česme u nešto su povoljnijem položaju pa unesu oko 40.000 čestica godišnje.

Kako bi se smanjila moguća šteta mikroplastike i nanoplastike za čovjeka i okoliš, važno je ograničiti širenje i upotrebu te istovremeno nastaviti istraživati djelovanje sitnih čestica plastike. Otkriveni mehanizam u prevladavanju zaštitnih barijera u tijelu može presudno unaprijediti ovo istraživanje, ukazao je naučni tim sa Medicinskog univerziteta u Beču.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

Možda vas zanima

Srbijom hara kašalj za koji nema lijeka: Šta kažu pulmolozi?

DB

Ruska nutricionistkinja: Šta ne treba jesti poslije 40?

DB

Savjeti iz Hemofarma: Kratki vodič za zdravlje srca

M B

Šljive čuvaju srce, kontrolišu šećer u krvi

DB

Dokazano: Smijeh je najbolji lijek za srce

DB

Francuska zabranjuje jednokratne elektronske cigarete

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više