Zdravlje

Svaka deseta osoba ima simptome hronične nesanice


Svjetski dan spavanja obilježava se 15. marta, a cilj mu je podizanje svijesti o spavanju u svrhu prepoznavanja koliko su kvalitetan san i spavanje važni za ljudsko zdravlje.

Rizici hronične nesanice

Dok apneja u snu (prestanak disanja) i nesanica, koje su uobičajene bolesti u svijetu, negativno utiču na život osobe, ljekari skreću pažnju na važnost trajanja i kvaliteta sna, koji su kamen temeljac zdravog života.

Svjetski dan spavanja, koji se obilježava svake godine u petak prije proljetne ravnodnevice, ove godine pada 15. marta.

Ovogodišnja tema je određena kao “Jednakost sna za globalno zdravlje”.

Sponzorisano

Prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), preporuka je da bebe do tri mjeseca spavaju od 14 do 17 sati dnevno, od četiri mjeseca do godine dana od 12 do 16 sati, od godine do dvije godine od 11 do 14 sati, a djeca od tri do pet godina od deset do 13 sati dnevno.

Preporučeno je da djeca od šest do 12 godina dnevno spavaju od devet do 12 sati, od 13 do 18 godina od osam do deset sati, a osobe iznad 18 godina da dnevno spavaju najmanje sedam sati.

Prema podacima na web stranici “Healthline”, svaka treća osoba u svijetu ima simptome nesanice. Simptomi ove bolesti uočeni su kod 75 posto ljudi starijih od 65 godina i kod 20 posto predadolescentne djece u svijetu. Svaka deseta osoba ima simptome hronične nesanice.

Kardiovaskularne funkcije mogu biti oštećene kao rezultat hronične nesanice. To može dovesti do visokog krvnog pritiska, upale i stresa, metaboličkih promjena i debljanja.

Simptomi apneje

Prema istraživanju objavljenom u Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH) američkog Ministarstva zdravstva i socijalnih usluga, naučnici procjenjuju da otprilike milijarda odraslih osoba u dobi od 30 do 69 godina u svijetu može imati opstruktivnu apneju u snu.

Apneja u snu, jedan od najčešćih, ali općenito nedijagnosticiranih poremećaja spavanja u svijetu, prepoznaje se po simptomu nemogućnosti disanja dok spavate.

Simptomi apneje u snu uključuju glasno hrkanje, iznenadno buđenje sa otežanim disanjem, buđenje sa suhim ustima ili upalom grla i glavobolje ujutro.

Ako se ne liječi, apneja za vrijeme spavanja može dovesti do zdravstvenih problema kao što su visok krvni pritisak, problemi sa srcem, dijabetes tipa 2 i umor tokom dana.

Ova bolest se može liječiti promjenom načina života kao što je gubitak težine, promjena položaja spavanja i korištenje uređaja koji olakšavaju disanje. U nekim slučajevima su potrebne i hirurške operacije kako bi se olakšalo disanje.

Dr. Filip LoSavio sa Medicinskog univerziteta u Čikagu procijenio je da 50 do 60 miliona ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama ima apneju u snu, ali samo šest ili sedam miliona je dijagnosticirano.

LoSavio je naveo da je razlog zašto se apneja u snu ne dijagnosticira taj što se pacijenti boje tražiti medicinsku pomoć jer misle da će biti “priključeni na mašine u laboratorijama”.

Ljekari naglašavaju važnost održavanja tempa spavanja i smatraju da pojedine navike poput izbjegavanja upotrebe kofeina i nikotina prije spavanja, redovnog vježbanja, smanjenja vremena pred ekranom i dnevnog spavanja mogu biti efikasni.

Prema podacima na web stranici Medicinskog univerziteta u Čikagu, otprilike svaka treća odrasla osoba spava manje od preporučenih sedam sati dnevno.

Čak i jednosatna promjena dnevnog vremena spavanja može utjecati na zdravlje srca. Skraćivanje vremena spavanja za sat može dovesti do povećanja rizika od srčanog udara.

Kardiolog dr. Katlin Drinan (Kathleen) je napomenula da misle da nedostatak sna tjera tijelo da se oslanja na simpatički nervni sistem, čime se povećava rizik od srčanih bolesti.

Kao rezultat ove situacije, koja opterećuje simpatički nervni sistem, luči se više adrenalina i visok nivo kortizola, što povećava rizik od srčanih bolesti.

Avaz

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Kako pobijediti stres na prirodan način?

DB

Melanom – najrjeđi, ali najopasniji oblik raka kože

M B

Pola sata u prirodi za manje depresije

DB

Izbjegavajte ponovno prokuhavanje iste vode za kafu ili čaj

DB

Da li je filtrirana voda zdravija od “česmovače”?

SB

Kako izabrati pravog ortodonta?

DB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više