Serija pucnjava i ubistava na ulicama Brisela, glavnog grada Belgije, šokirala je njegove stanovnike koji od rukovodstva grada traže rješenje, ali se ono ne nazire zbog političke paralize, piše u analizi evropsko izdanje Politika.
U prvih mjesec dana 2025. godine, ukupno je zabilježeno 11 pucnjava, u kojima su dvije osobe poginule, a četiri povrijeđene. Građani od svojih političara traže liderstvo, ali ga Brisel nema.
– Belgijska zamršena politička struktura sadrži višeslojni sistem vlasti, od kojih svaka ima svoje nadležnosti i koje su često pogođene međusobnim sukobima. Kada funkcionišu, stvari idu u redu, ali kada ne funkcionišu, dolazi do paralize. A stvari ne mogu biti mnogo više paralizovane nego u regionu Brisel, gdje se političari, devet mjeseci nakon izbora, još uvijek svađaju bez ikakve vlade na vidiku – piše u svojoj analizi Politiko.
Dalje navode da nije riječ samo o pogoršanoj bezbjednosnoj situaciji, već i o drugim problemima. Subvencije za brojne namjene su blokirane, a izgradnja socijalnih stanova je pod rizikom da bude odložena. U opasnosti je i finansiranje socijalnih radnika, policajaca i drugih zaposlenih koji sredstva dobijaju iz budžeta.
Problem novca nije nov za lokalne vlasti, ali je sada van kontrole. Prema računici lokalnog lista Bruzz, Brisel troši četiri miliona evra više nego što prihoduje, što je povećalo dug grada na 14 milijardi evra. Bez formiranja vlasti, ovo “krvarenje novca“ ne može da bude zaustavljeno.
Međutim, tu ne prestaju problemi vezani za dug. Briselski region, jedan od tri u Belgiji, može srušiti i kreditni rejting cijele zemlje, čime bi zaduživanje postalo još skuplje, a postoji i opasnost da prekrše pravila o spoljnjem dugu koja je nametnula Evropska unija.
Za sada, jedini konkretan plan iznijeli su centristi iz stranke Les Engagés, koji su predložili da se političarima u Briselu smanji plata za 30 odsto dok se ne formira vlast, a ako dogovora ne bude do juna, procenat bi trebalo da se poveća na 40.
Ipak, dogovor je izuzetno težak, a razlog za to, kako ističe Politiko, jeste etnička struktura u cijeloj državi, ali i u samom regionu.
– Iako govornici holandskog jezika nadmašuju frankofone Valonce u zemlji u cjelini, u Briselu je situacija obrnuta. Dakle, kako bi se osigurala zastupljenost osoba koje govore holandski jezik, vlada Brisela mora da sadrži većinu iz obje jezičke grupe. Sa obje strane, grupa stranaka mora da se dogovori da će sarađivati prije nego što postignu punopravan koalicioni sporazum – pojašnjava ovaj list.
Poslije izbora u junu prošle godine, dvije regije, kao i država, dobile su svoje vlade. Međutim, vladu u dijelu Belgije koji govori francuski jezik čine, između ostalih, socijalisti, koji ne žele da sarađuju sa flamanskim desničarima iz stranke N-VA, iz koje dolazi i premijer države Bart de Vever.
S druge strane, liberalna stranka Open VLD odbila je da formira bilo koju koaliciju u kojoj neće biti N-VA, što je dovelo do potpune političke paralize. Nijedna strana ne želi bilo kakve pregovore, dok građani Brisela trpe nepodnošljivu situaciju, kako je i sami opisuju, u glavnom gradu.
Problemi sa kriminalom u fokus su stavili i internu organizaciju regiona Brisel. Naime, podijeljena na 19 opština, Briselska regija ima čak šest različitih političkih jedinica.
Kako je došlo do pogoršanja bezbjednosne situacije u gradu, vlada Belgije zatražila je ujedinjenje ovih šest jedinica u jednu, što su u potpunosti odbili njihovi rukovodioci, kao i načelnici 19 opština koje čine regiju.
Ovde je takođe došlo do etničkih problema, jer su frankofoni Valonci optužili saveznu vladu, za koju tvrde da je pod kontrolom “flamanskih nacionalista“, za centralizaciju i za “nametanje flamanskog nacionalističkog projekta protiv volje građana Brisela.“
S druge strane, čelnici vlade su ovu kategorizaciju odbacili, rekavši da je sistem koji predlažu “jednostavno efikasniji“, te da “ne morate biti flamanski nacionalista da znate šta je efikasno.“
Postoji i “nuklearna opcija“, a to je da se grad stavi pod kontrolu državne vlade, i to na način da država daje novac regiji u zamjenu za ispunjenje zahtjeva, kao što je to uradila Evropska unija Grčkoj nakon ekonomskog kraha koji je ova zemlja doživjela.
Ipak, imajući u vidu činjenicu da vladu čini stranka N-VA koja je poprilično kontroverzna za Belgijance koji govore francuski jezik, ovo “rješenje“ bi moglo da stvori dodatne probleme.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.