Iako je prosječna potrošnja alkohola u EU opala za 0,5 litara po osobi između 2010. i 2020. godine, neke zemlje bilježe porast. Evo i kako to izgleda po regionima i zemljama EU.
Letonija prednjači sa najvećom potrošnjom alkohola u EU sa 12,1 litara čistog alkohola godišnje po osobi, dok je najniža potrošnja, možda i očekivano, u Turskoj – 1,2 litra po gsobi.
U prosjeku, građani EU piju 9,8 litara alkohola godišnje, a među velikim ekonomijama, Njemačka (10,6 litara) vodi ispred Francuske, Španije i Italije.
Najveći pad potrošnje bilježe Irska, Litvanija, Španija i Grčka, dok Letonija, Bugarska i Malta bilježe rast.
Zabrinjavajuće je i to što gotovo 1 od 5 odraslih u EU mjesečno učestvuje u “epizodnom prekomjernom konzumiranju alkohola” što znači šest ili više pića u jednoj prilici, pri čemu su muškarci znatno skloniji ovom obrascu od žena.
Najveći procenat takvog ponašanja kod muškaraca bilježi se u Rumuniji, dok žene prednjače u Danskoj i Luksemburgu.
Obrazovanje takođe igra ulogu – osobe sa višim obrazovanjem češće piju, ali osobe nižeg socio-ekonomskog statusa trpe veće zdravstvene posljedice.
Konkretno, ukupna potrošnja alkohola u EU smanjena je sa 12,7 litara u 1980. na 9,8 litara u 2020. po osobi starijoj od 15 godina – pad od 23% u četiri decenije.
U regiji Evrope po definiciji SZO (uključuje 53 zemlje, uključujući Rusiju), prosječna godišnja potrošnja alkohola pala je sa 12 litara u 2000. na 9,5 litara u 2020, ali i dalje je to najviši nivo u svijetu.
U 2020, u okviru 36 evropskih zemalja (EU, UK, EFTA i kandidati za članstvo), Letonija je imala najveću potrošnju – 12,1 litar, dok je najniža bila u Turskoj – 1,2 litra.
Svjetska zdravstvena organizacija poručuje da ne postoji bezbedan nivo konzumacije alkohola kao i da rizik po zdravlje počinje od prve kapi alkohola.
Mondo
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.