Svinje, za koje niko nije očekivao da će se naći pored solarnih panela, riješile su čitav niz tehničkih i bezbjednosnih problema na jednom velikom energetskom objektu.
Većina solarnih elektrana širom svijeta prije ili kasnije se suočava s istim izazovom – vegetacija izuzetno brzo raste ispod solarnih panela, blokirajući pristup svjetlosti i samim tim direktno smanjujući proizvodnju električne energije.
Standardna rješenja, poput kosilica, teške mehanizacije ili agresivnih herbicida, nose konstantan rizik od mehaničkog oštećenja skupe opreme i prilično su skupa stavka u budžetu.
Međutim, jedna velika australijska elektrana odlučila se za potpuno drugačiji, prirodni pristup i pustila svinje unutra, kako prenosi Ecoportal.
Mirna pasmina sa Novog Zelanda umjesto bučnih mašina
Korišćenje životinja na ovakvim objektima nije potpuna novost. Ovce se već odavno uspješno koriste u ove svrhe, budući da su se etablirale kao tihe prirodne „kosilice za travnjake“ koje pasu travu, ne oštećuju panele i koštaju znatno manje od bilo koje mašine. Sličnu ulogu u nekim sistemima imale su čak i lisice.
Ipak, ovog puta izbor australijskih inženjera pao je na specifičnu pasminu svinja – Kunekune. Riječ je o malim, izuzetno mirnim životinjama porijeklom sa Novog Zelanda. Za razliku od većine komercijalnih rasa, ove svinje:
- Nisu sklone besciljnom trčanju i nepredvidivom ponašanju u blizini osjetljive infrastrukture.
- Po prirodi su spore, izuzetno radoznale i vrlo pedantne.
- Pokazuju maksimalnu efikasnost na terenima gdje brzina obavljanja posla nije primarni faktor.
Drastično smanjenje rizika od požara i prirodno đubrenje
Ono što su ove životinje uradile na terenu prevazišlo je sva očekivanja uprave elektrane. Svinje su uspješno uklanjale sav tvrdokorni korov, uključujući i one vrste biljaka koje uopšte nisu reagovale na druge hemijske ili mehaničke metode uništavanja.
Međutim, jedna druga nuspojava njihovog boravka pokazala se kao najvažnija za bezbjednost objekta. Dok su njuškama pregledale i rile tlo u potrazi za hranom, svinje su konstantno rastresale zemlju i tako u potpunosti uništavale guste slojeve nagomilane suve vegetacije.
Na taj način su drastično smanjile rizik od izbijanja požara u krugu elektrane.
U suvoj australijskoj klimi ovaj faktor je od presudnog značaja, jer je suva trava ispod panela jedan od glavnih bezbjednosnih rizika za uništenje čitavih energetskih sistema. Istovremeno, opšte stanje zemljišta se vidno poboljšalo jer su ga životinje tokom boravka prirodno i redovno đubrile.
Na kraju se ispostavilo da je jedno malo stado uspješno zamijenilo kompletan tehnički tim za održavanje terena. Bez potrošnje goriva, bez upotrebe štetnih hemikalija i bez ikakvog rizika od oštećenja panela, troškovi održavanja su svedeni na minimum.
Sama elektrana je praktično transformisana u samoodrživi, funkcionalni agroekosistem, u kojem ekološka energija i stočarstvo koegzistiraju na istom prostoru i donose direktnu korist jedno drugom.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.