Broj seksualno prenosivih infekcija u Evropi posljednjih godina snažno raste, a posebno zabrinjavaju podaci o gonoreji i sifilisu.
Stručnjaci upozoravaju da rast nije moguće objasniti samo većim brojem testiranja, dok istovremeno nejednaka dostupnost zdravstvene zaštite i stigma dodatno otežavaju kontrolu širenja infekcija.
Gonoreja se za devet godina više nego utrostručila
Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), tokom 2024. godine u Evropi je zabilježeno oko 100.000 slučajeva gonoreje, što je više nego trostruko u odnosu na 2015. godinu.
Sifilis je u istom periodu takođe snažno porastao. Broj registrovanih slučajeva više se nego udvostručio i dostigao približno 46.000.
Klamidija predstavlja izuzetak. Nakon vrhunca 2022. godine, broj prijavljenih slučajeva pao je približno na nivo iz 2015.
Stručnjaci smatraju da se rast ne može objasniti samo većim brojem testiranja.
Stela Bivol iz evropskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) navodi da je riječ o stvarnom povećanju prenosa infekcija. Ponovno otvaranje ustanova za testiranje nakon pandemije može objasniti dio naglog rasta neposredno nakon pandemije, ali ne i nastavak trenda narednih godina.
Jesu li aplikacije za upoznavanje dio problema?
Jedno od mogućih objašnjenja jeste širenje aplikacija za upoznavanje, koje ljudima olakšavaju pronalaženje seksualnih partnera.
Međutim, dokazi o direktnoj vezi nisu naročito jaki.
Istraživanja pokazuju da korisnici aplikacija poput Tindera češće imaju više seksualnih partnera, ali ostaje pitanje uzroka i posljedice. Ljudi koji žele više partnera vjerovatno će češće koristiti takve aplikacije, pa nije jednostavno utvrditi šta je uzrok, a šta posljedica.
Nizozemski stručnjak Henry de Vries upozorava i da su aplikacije za upoznavanje postojale mnogo prije velikog evropskog rasta seksualno prenosivih infekcija.
Kondomi se koriste sve manje?
Drugo moguće objašnjenje je smanjena upotreba kondoma.
Istraživanje WHO-a provedeno među gotovo 250.000 petnaestogodišnjaka širom Evrope pokazalo je značajan pad prijavljene upotrebe kondoma između 2014. i 2022. godine.
Ipak, podaci za starije dobne grupe mnogo su slabiji, iako upravo osobe starije od 20 godina čine ogromnu većinu registrovanih slučajeva seksualno prenosivih infekcija.
Kakvu ulogu ima zaštita od HIV-a?
Posebno se istražuje uticaj PrEP-a, preventivne terapije koja značajno smanjuje rizik od infekcije HIV-om.
Jedna od hipoteza jeste da su neki muškarci, naročito homoseksualni muškarci koji koriste PrEP, zbog zaštite od HIV-a manje skloni korišćenju kondoma.
Britansko istraživanje provedeno među pacijentima jedne klinike za seksualno zdravlje između 2015. i 2019. godine podržalo je tu mogućnost.
Međutim, postoji važna statistička komplikacija: korisnici PrEP-a redovno se testiraju na seksualno prenosive infekcije, pa je veća vjerovatnoća da će infekcija kod njih biti otkrivena.
Posebno zabrinjava sifilis kod novorođenčadi
Posljedice nekih seksualno prenosivih infekcija mogu biti ozbiljne ako se ne otkriju i ne liječe.
Klamidija i gonoreja mogu izazvati zdravstvene komplikacije i probleme sa plodnošću, dok neliječeni sifilis može imati veoma teške posljedice.
ECDC posebno upozorava na rast kongenitalnog sifilisa, odnosno infekcije koja se prenosi sa majke na dijete.
Između 2023. i 2024. godine broj registrovanih slučajeva udvostručio se na 140, a posebno su zabilježene grupe slučajeva u Bugarskoj, Portugalu i Mađarskoj.
Rast nije ograničen na jednu grupu
Podaci pokazuju da trend ne pogađa samo jednu društvenu ili dobnu grupu.
Između 2023. i 2024. stopa gonoreje pala je među muškarcima od 15 do 24 godine, ali je porasla među starijim muškarcima. Ukupno je među muškarcima zabilježen rast od osam odsto.
Kod žena je stopa gonoreje pala, iako je i dalje iznad nivoa prije pandemije, dok je sifilis porastao za 15 odsto.
Najveći rast zabilježen je među osobama između 20 i 34 godine.
Rast infekcija takođe nije koncentrisan isključivo među homoseksualnim osobama. Nakon pandemije značajno su porasle stope sifilisa i gonoreje i među heteroseksualnim muškarcima i ženama.
Velike razlike među evropskim državama
Trend je zahvatio gotovo cijeli kontinent.
Među državama koje su od 2023. do 2024. zabilježile posebno snažan rast gonoreje nalaze se Bugarska, Francuska i Italija.
Belgija i Mađarska zabilježile su veliki rast sifilisa, dok su obje bolesti snažno porasle u Litvaniji i na Malti.
Problem predstavlja i kvalitet statistike. Siromašnije države ponekad prijavljuju veoma mali broj infekcija zbog nedovoljnog testiranja i slabog sistema praćenja.
Tako je, na primjer, Rumunija, zemlja sa oko 19 miliona stanovnika, tokom 2024. registrovala samo 24 slučaja klamidije.
Takvi podaci vjerovatno ne odražavaju stvarno stanje.
Nastaje začarani krug: nedostatak podataka otežava opravdavanje ulaganja u testiranje, dok slaba dostupnost testiranja dodatno smanjuje količinu pouzdanih podataka i svijest stanovništva o rizicima.
ECDC traži bolje praćenje
ECDC zato traži kvalitetnije praćenje, uključujući podatke o tome koliki dio rizičnih grupa u pojedinim državama uopšte ima pristup testiranju.
Trenutno samo oko trećine evropskih zemalja dostavlja takve informacije.
To dodatno otežava procjenu stvarnih razmjera problema na kontinentu.
Novi problem: bakterije postaju otporne na antibiotike
Države sa razvijenijim sistemima testiranja suočavaju se sa još jednim problemom, rezistencijom na antibiotike.
Seksualno prenosive bakterijske infekcije liječe se antibioticima, ali njihova česta upotreba povećava mogućnost razvoja otpornosti.
Posebno zabrinjava gonoreja, kod koje su se već pojavili veoma otporni sojevi.
Klamidija i sifilis zasad nemaju isti nivo problema sa rezistencijom.
Nizozemska je čak promijenila pristup klamidiji i odustala od rutinskog testiranja osoba bez simptoma nakon istraživanja koja su pokazala da su asimptomatske infekcije manje povezane sa problemima plodnosti nego što se ranije pretpostavljalo.
Trudnice mogu biti ključne za suzbijanje sifilisa
Kod sifilisa je situacija drugačija.
Kongenitalni sifilis mogao bi se mnogo efikasnije suzbijati ciljanim testiranjem tokom trudnoće.
Većina država EU testira trudnice tokom prvog tromjesečja, ali manje od polovine slijedi preporuke da se žene sa povećanim rizikom ponovo testiraju tokom trećeg tromjesečja ili prilikom poroda.
Stigma dodatno otežava borbu
Jedna od najvećih prepreka efikasnijoj borbi protiv seksualno prenosivih infekcija jeste društvena stigma prema grupama koje su posebno izložene riziku, među kojima su muškarci koji imaju seksualne odnose sa muškarcima, migranti i seksualni radnici.
U dijelovima centralne i istočne Evrope broj novih HIV infekcija i dalje raste, iako globalno pada.
Stručnjaci upozoravaju da stigma i diskriminacija odvraćaju ljude od testiranja i liječenja, a isti problem mogao bi dodatno podstaći širenje drugih seksualno prenosivih infekcija.
Mađarska pooštrila skrining nakon rasta slučajeva
Nagli rast broja slučajeva ponekad ipak natjera vlasti na reakciju.
U Mađarskoj je broj prijavljenih slučajeva kongenitalnog sifilisa porastao sa samo tri u 2020. na 91 u 2024. godini, djelimično i zbog intenzivnijeg testiranja.
To je dovelo do znatno rigoroznijeg sistema skrininga.
Postoje i naznake poboljšanja. Jedno novije istraživanje zabilježilo je pad prijavljenih slučajeva klamidije u sedam evropskih zemalja između 2023. i 2024. godine.
Prethodni rast gonoreje podstakao je i javnozdravstvene kampanje koje su stanovništvo pozivale na sigurnije seksualno ponašanje.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.