Naočale koje filtriraju plavo svjetlo postale su popularan dodatak za sve koji sate provode pred telefonima i računarima.
Međutim, istraživanja zasad ne potvrđuju da sprečavaju oštećenje očiju, dok se njihova potencijalna korist više povezuje sa snom nego sa vidom.
Kako rade naočale za plavo svjetlo?
Naočale za plavo svjetlo imaju posebne sočiva koja filtriraju dio plavog spektra koji emituju digitalni ekrani i LED rasvjeta.
Obično blokiraju između 20 i 30 odsto plavog svjetla, a postoje u različitim varijantama, od gotovo potpuno prozirnih leća sa antirefleksnim premazom do jantarno obojenih stakala.
Mogu se koristiti i kao dioptrijske i kao nedioptrijske naočale. Kod dioptrijskih naočala moguće je dodati premaz koji filtrira plavo svjetlo, bez uticaja na samu korekciju vida.
Premaz ne gubi učinkovitost sam po sebi, ali ogrebotine, agresivno čišćenje i dugotrajno izlaganje UV zračenju mogu uticati na filtriranje i optičku jasnoću, prenosi Jutarnji.hr.
Plavo svjetlo nije samo iz ekrana
Plavo svjetlo obuhvata talasne dužine od 400 do 500 nanometara i prirodno je prisutno u sunčevoj svjetlosti. Emituju ga i pametni telefoni, računarski monitori i LED sijalice.
Tokom dana prirodno plavo svjetlo pomaže u regulaciji budnosti i raspoloženja. Problem se potencijalno javlja u večernjim satima, kada izloženost takvom svjetlu može uticati na lučenje melatonina, hormona koji organizmu signalizira da je vrijeme za spavanje.
Ekrani emituju znatno manje plavog svjetla nego sunce, ali njihova blizina očima i dugotrajno korištenje, posebno u večernjim satima, izazivaju pitanja o mogućem uticaju na cirkadijalni ritam i san.
Istraživanja ne potvrđuju da štite oči
Kada je riječ o samom vidu, naučni dokazi nisu naročito uvjerljivi.
Sveobuhvatni Cochraneov pregled iz 2023. godine pronašao je malo dokaza da naočale koje filtriraju plavo svjetlo smanjuju naprezanje očiju ili poboljšavaju vid. Kvalitet dostupnih dokaza ocijenjen je kao nizak do vrlo nizak, dok pojedina istraživanja nisu pronašla mjerljivu razliku između takvih i standardnih sočiva.
I Američka akademija za oftalmologiju navodi da plavo svjetlo sa ekrana ne uzrokuje trajna oštećenja očiju, što nije u skladu sa marketinškim tvrdnjama da ovakve naočale dugoročno štite vid.
Pojedina istraživanja bilježe subjektivno poboljšanje, ali kontrolisane studije uglavnom ne uspijevaju da potvrde značajnu objektivnu korist.
Zašto nas onda oči bole pred ekranom?
Digitalno naprezanje očiju može pogoditi veliki broj ljudi koji redovno koriste računare, a simptomi uključuju glavobolju, suve oči, zamagljen vid i napetost u vratu.
Međutim, uzrok ne mora biti plavo svjetlo.
Odsjaj ekrana, dugo gledanje na maloj udaljenosti i nekorigovani problemi sa vidom takođe mogu doprinijeti nelagodi, prenosi Jutarnji.hr.
Zbog toga stručnjaci naglašavaju da pravilna korekcija vida i redovni pregledi očiju često mogu biti važniji od filtriranja plavog svjetla.
Moguće je i da dio korisnika osjeti placebo efekat, odnosno da se osjećaju bolje zato što vjeruju da su preduzeli nešto korisno za svoje oči.
Kako navodi Harvard Health, mnogi korisnici prijavljuju subjektivno smanjenje naprezanja očiju i glavobolja tokom dugog rada pred ekranom, ali takva iskustva nisu dosljedno potvrđena kontrolisanim istraživanjima.
Kod sna priča izgleda drugačije
Najzanimljiviji dio istraživanja odnosi se na spavanje.
Pregled studija objavljen 2021. godine u časopisu Chronobiology International pokazao je da naočale koje blokiraju plavo svjetlo mogu skratiti vrijeme potrebno za uspavljivanje kod ljudi koji koriste ekrane prije spavanja.
Ranija studija iz 2018. godine, koja je uključivala osobe sa nesanicom, takođe je zabilježila poboljšanje pojedinih pokazatelja kvaliteta sna kod učesnika koji su nekoliko sati prije odlaska u krevet nosili naočale sa jantarnim lećama.
Objašnjenje se povezuje sa melatoninom. Plave talasne dužine mogu mozgu signalizirati da je još vrijeme za budnost, dok njihovo filtriranje u večernjim satima može pomoći prirodnom procesu pripreme organizma za san.
Zbog toga se naočale za plavo svjetlo smatraju potencijalno korisnijim za san nego za zaštitu vida, naročito kod osoba koje rade noću, rade u smjenama ili imaju problema sa spavanjem.
A šta je sa djecom?
Naočale za plavo svjetlo smatraju se sigurnim i za djecu, ali nisu medicinski neophodne.
Mnogo je važnije ograničiti vrijeme provedeno pred ekranima prije spavanja, držati odgovarajuću udaljenost od ekrana i redovno kontrolisati vid.
Djeci može pomoći i pravilo 20-20-20: nakon svakih 20 minuta gledanja u ekran, treba 20 sekundi gledati u predmet udaljen oko šest metara.
Cilj ovog pravila nije blokiranje plavog svjetla, već smanjenje opterećenja sistema za fokusiranje oka.
Koliko dugo ih treba nositi?
Ako se koriste zbog sna, istraživanja uglavnom ispituju nošenje naočala jedan do tri sata prije spavanja, i to tokom najmanje jedne do dvije sedmice.
Kada je riječ o naprezanju očiju, eventualno olakšanje trebalo bi se osjetiti tokom samog korištenja, iako nije jasno koliko je povezano sa filtriranjem plavog svjetla, a koliko sa drugim karakteristikama leća ili placebo efektom.
Šta možemo uraditi bez kupovine naočala?
Za većinu ljudi naočale koje filtriraju plavo svjetlo nisu neophodne za očuvanje dugoročnog zdravlja očiju.
Postoje jednostavnija i besplatna rješenja.
Noćni režim rada i smanjenje osvjetljenja ekrana mogu smanjiti količinu plavog svjetla koje dolazi do očiju. Pravilo 20-20-20 pomaže kod zamora, dok je izbjegavanje ekrana prije spavanja jedna od najjednostavnijih mjera za bolju higijenu sna.
Važna je i ergonomija. Monitor treba postaviti približno na udaljenost ispružene ruke i nešto ispod nivoa očiju.
Na kraju, možda je najvažnija poruka jednostavna: naočale za plavo svjetlo nisu čarobni štit za oči.
Ako ih neko voli koristiti i primjećuje da mu odgovaraju, posebno u večernjim satima, mogu imati smisla. Ali za zaštitu vida od navodnog oštećenja koje izazivaju ekrani, naučni dokazi zasad ne opravdavaju velika očekivanja.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.