Prelazak iz toplih u hladnije dane nije samo promjena garderobe.
Nagli pad temperature i promjena atmosferskog pritiska predstavljaju dodatno opterećenje za organizam, posebno za starije, hronične bolesnike i osobe sa visokim krvnim pritiskom ili ranijim srčanim problemima.
Organizam nema vremena da se prilagodi
Svaka promjena vremena utiče na ljudski organizam, ali postepene promjene uglavnom daju tijelu dovoljno vremena da se prilagodi.
Problem nastaje kada temperatura u kratkom periodu naglo skoči ili padne za 20 do 25 stepeni, uz istovremenu promjenu atmosferskog pritiska.
O tome je govorio prof. dr Petar Otašević, upravnik Klinike za kardiologiju Instituta Dedinje, gostujući u jutarnjem programu Radio Beograda 1.
Prema njegovim riječima, u takvim situacijama organizam nema dovoljno vremena za adaptaciju, što može biti posebno problematično kod ljudi koji već imaju hipertenziju, hronične bolesti ili su ranije doživjeli infarkt, piše RTS.
Hladnoća sužava krvne sudove
Naglo zahlađenje predstavlja dodatni stres za organizam, naročito kod starijih osoba, djece i hroničnih bolesnika.
Kada je tijelu hladno, krvni sudovi se sužavaju, što može dovesti do povećanja krvnog pritiska.
Visok pritisak može biti praćen umorom i osjećajem gušenja, ali istovremeno povećava opterećenje kardiovaskularnog sistema.
Tokom hladnijih perioda češće se registruju akutni koronarni sindrom i moždani udar, upozorava Otašević.
Bol u grudima nije simptom za čekanje
Posebnu pažnju treba obratiti na bol u grudima.
Bol u sredogruđu koji se širi prema vilici ili ramenu, ima karakter stezanja, pečenja ili osjećaja težine i traje duže od nekoliko minuta može ukazivati na anginu pektoris ili razvoj akutnog infarkta miokarda.
U takvoj situaciji ne treba čekati da tegobe same prođu, već hitno kontaktirati ljekara ili službu hitne pomoći.
Terapiju ne mijenjajte sami
Promjena temperature može uticati i na vrijednosti krvnog pritiska, pa terapija koja je odgovarala tokom toplijih mjeseci možda neće biti odgovarajuća u novim okolnostima.
Ipak, to nije razlog da pacijent sam mijenja dozu ili vrstu lijeka.
Otašević naglašava da se terapija ne smije mijenjati na svoju ruku, već isključivo u dogovoru sa ljekarom, nakon provjere vrijednosti krvnog pritiska.
Kako lakše prebroditi prelaz u hladnije dane
Organizmu je za prilagođavanje potrebna određena rutina.
Ljekari savjetuju dovoljno sna, redovnu fizičku aktivnost, poput bržeg hoda na svježem vazduhu, i pravilnu ishranu uz izbjegavanje teške hrane.
Važno je i slojevito oblačenje kako bi se tijelo lakše prilagodilo promjenama spoljne temperature.
Jesen sama po sebi nije problem za srce. Veći izazov predstavljaju nagle promjene kojima organizam nema dovoljno vremena da se prilagodi, posebno kod ljudi koji već imaju kardiovaskularne probleme.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.