Povišen krvni pritisak i gestacijski dijabetes su dva problema sa kojima se trudnice najčešće susreću.
Oba zdravstvena stanja iziskuju kako saradnju buduće mame sa internistom i endokrinologom, tako i podršku nutricioniste. Jer i hipertenzija i trudnički dijabetes moraju da budu praćeni odgovarajućim režimom ishrane koji će i mami i bebi obezbijediti sve neophodne nutrijente.
– Kad postoji neki zdravstveni problem u toku trudnoće, povišen krvni pritisak ili dijabetes, pored terapije koju je propisao ljekar, postoji način kako se se ishranom ta stanja dovedu u normalu – kaže za Ona.rs doktor medicine i klinički nutricionista Olga Ličina.
Opasne skrivene soli
Kod povišenog krvnog pritiska trebalo bi voditi računa o unosu soli. Kako navodi naša sagovornica, preporuka je od četiri do pet grama dodatnog dnevnog unosa soli, ali ako već postoji visok krvni pritisak, onda bi so trebalo svesti na jedan do dva grama.
– Buduće mame koje imaju hipertenziju tokom trudnoće posebnu pažnju trebalo bi da obrate na skrivene soli. One se nalaze u sosovima poput kečapa, senfa, majoneza i soja-sosa. Takođe, svi industrijski proizvodi i konzervirana hrana su bogati solju, pa bi i tu trebalo biti oprezan – upozorava dr Ličina.
Prema njenim riječima, pored toga što bi trebalo izbjegavati dodatnu so, trebalo bi povećati unos namirnica bogatih kalijumom. To su banane, ali i narandžasto voće i povrće – pomorandža, bundeva, šargarepa…
Takođe bi, objašnjava sagovornica našeg portala, trebalo povećati i unos namirnica bogatih vlaknima, a ona se nalaze u žitaricama, povrću i orašastim plodovima – bademima, lješnicima, orasima, pistaćima… Ali, sa orašastim plodovima potreban je dodatni oprez.
– Oni su ekstremno kalorični, imaju od 500 do 600 kalorija na 100 grama, a obično trudnice koje imaju problem sa visokim pritiskom imaju problem i sa viškom tjelesne mase, pa je zato važno voditi računa o količini – ističe nutricionistkinja.
Pametno birajte voće
Drugi veoma čest zdravstveni problem koji se javlja kod trudnica je gestacijski dijabetes, odnosno šećerna bolest u trudnoći. To, smatra naša sagovornica, i ne bi trebalo da čudi, s obzirom na to da je sve više žena koje ostaju u drugom stanju poslije 35. godine života.
– Pored starosti trudnice, kao faktor rizika postoji i neka nasljedna komponenta, pa bi trebalo voditi računa o unosu šećera ne samo u kolačima, nego i u voću. Preporuka je da buduća mama što rjeđe jede voće koje ima visok glikemijski indeks, a to su banane, grožđe, lubenica, dinja i sve drugo izuzetno slatko voće – navodi dr Ličina.
Ona naglašava da navedene vrste slatkog voća nisu zabranjene, ali bi trebalo povesti računa o količini. Čak ni sa bobičastim voćem koje ima nizak glikemijski indeks ne bi trebalo pretjerivati; od 200 do 300 grama biće sasvim dovoljno da se buduća mama zasladi između obroka.
Poput skrivenih soli, mnoge industrijske namirnice bogate su i skrivenim šećerima. Ima ih gotovo svuda – u kečapu, senfu, majonezu, supama iz kesice, hljebu, pecivima, sokovima, žvakama i, naravno, konditorskim proizvodima.
Zato je važno da buduća mama, posebno ukoliko ima gestacijski dijabetes ili hipertenziju, maksimalno izbjegava industrijske proizvode i da čita deklaracije kako bi na vrijeme uočila gdje se skrivaju dodatne količine šećera, vještačkih zaslađivača i soli.
Telegraf
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.