Zdrave bakterije u našim crijevima mogle bi biti ključ u borbi protiv stresa, pokazala je studija istraživača u Kaliforniji, koji su posmatrali više od 100 odraslih osoba i sproveli ankete o njihovom mentalnom zdravlju.
Zatim su podijeljeni u dvije grupe: visoke i niske otpornosti mentalnog zdravlja, i svaki je učesnik takođe prošao magnetnu rezonancu i dao uzorke stolice.
Naučnici su otkrili da je grupa sa visokom otpornošću mentalnog zdravlja imala i jaču crijevnu barijeru od onih koji su bili manje mentalno otporni.
Jaka barijera neophodna je za apsorpciju hranjivih tvari i blokiranje toksina iz crijeva. Odnos se temelji na direktnoj komunikaciji između mozga i probavnog sistema – primjer uključuje crijeva koja mozgu šalju signale gladi ili sitosti.
Istraživači su rekli da bi ova otkrića mogla dovesti do tretmana koji mogu koristiti crijevne bakterije za personalizaciju njege za mentalno zdravlje.
Dr. Arpana Gupta, viša autorica studije i suvoditeljica UCLA Goodman-Luskin Microbiome centra, istakla je:
– Ako možemo identifikovati kako izgledaju zdravi otporni mozak i mikrobiom, tada možemo razviti ciljane intervencije na ta područja kako bismo smanjili stres.
Tim s UCLA-e procijenio je 116 odraslih osoba kojima nije dijagnosticiran mentalni poremećaj. Oko 61 odsto učesnika bile su žene, dok su ostatak bili muškarci.
Većina učesnika u obje grupe bili su bijelci, a odmah iza njih su bili odrasli Azijati. Prosječni BMI bio je oko 28, što se klasifikuje kao prekomjerna tjelesna težina. Svi su učesnci bili podvrgnuti MRI skeniranju i dali uzorke stolice s priborom za kućnu upotrebu dva do tri dana prije testa. Takođe, sedam dana ranije ispunili su detaljne upitnike o svojoj prehrani.
U anketi koju su sami prijavili, učesnici su odgovarali na pitanja o svojoj mentalnoj otpornosti na skali od nula (uopšte nije tačno) do četiri (tačno gotovo uvijek). Ukupni rezultat sastojao se od sedam faktora: lična kompetencija; visoki standardi i upornost; povjerenje u svoje instinkte; tolerancija na negativne ishode i stres; prihvatanje promjena i osiguravanje odnosa; kontrola; duhovni uticaj. Viši rezultati značili su veću otpornost – što znači da su se mogli nositi sa stresom i bolje reagvati na nedaće.
Istraživači su otkrili da su oni u grupi s visokom otpornošću bili manje anksiozni i depresivni, manje skloni prosuđivanju i bolji u reguliranju svojih emocija od onih koji su bili manje otporni. Osim toga, ova je grupa imala zdravije mikrobiome, što je mreža bakterija, parazita i gljivica koja reguliše zdravlje probavnog, imunološkog, hormonskog i nervnog sistema.
Istraživači su rekli da su ti učesnici izlučivali hemikalije povezane sa smanjenom upalom i jačim crijevnim barijerama u poređenju sa onima sa manjom otpornošću. Studija se nadovezuje na brdo nedavnih istraživanja o povezanosti crijeva i mozga, koja utiče na glad, sitost, žudnju za hranom, probavu, metabolizam, stres i imunitet, navodi klinika Cleveland.
– Otpornost je zaista fenomen cijelog tijela koji ne utječe samo na vaš mozak nego i na mikrobiom i metabolite koje proizvodi -dodala je dr. Gupta.
Dr. Desiree Delgadillo, autorka studije i postdoktorant na UCLA-i, dodala je:
– Imamo cijelu ovu zajednicu mikroba u našim crijevima koja odiše ovim terapeutskim svojstvima i biokemikalijama, tako da se veselim nadogradnji ovog istraživanja.
Međutim, postojalo je nekoliko ograničenja. Istraživači su napomenuli da bi buduće studije takođe trebale uključiti učesnike s mentalnim zdravstvenim stanjima poput depresije i PTSP-a, te je generalno potrebno više istraživanja kako bi se potvrdili nalazi.
Studija je objavljena prošle sedmice u časopisu Nature Mental Health.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.