Legenda kaže da je đurđevak nastao od suza Bogorodice prolivenih pored krsta na kojem je razapet Isus Hrist. Zato se smatra važnim cvijetom za hrišćane pa je velika sreća kad procvjeta dovoljno rano da se može unijeti u kuću za Vaskrs.
Za ovaj nježni skromni cvijet vezuju se mnoga vjerovanja, a žene posebno vole njegov slatki miris. Neki ga čak povezuju sa Evinim suzama, nakon što je prognana iz raja. U Bibliji se spominje petnaestak puta, najčešće u Solomonovoj pjesmi.
Po starim zapisima, đurđevak se gaji od XV vijeka. U Francuskoj je od tada simbol sreće, a smatra se i da predstavlja radost i čistotu. Poklanja se i kao izraz ljubavi, ali kažu da može da bude i opasan za žene.
Jedna slovenska legenda opisuje kako se od đurđevka pravio jak miris i naročito koristio da probudi požudu. Ako se đurđevak ubere u toku punog Mjeseca i buketić stavi ženi na jastuk, ona više ne može da odoli strasti.
Nije tajna da se mirisni tonovi đurđevka koriste u proizvodnji mnogih modernih parfema. Kažu da je bio omiljen pokojnoj britanskoj kraljici Elizabeti Drugoj, a to je i razlog što se u mnogim bidermajerima nosi bar poneka grančica đurđevka, prenosi Lepa i Srećna.
I Srbiji je đurđevak popularan cvijet, a baštovani su vrlo oprezni – ova je biljka veoma agresivna i može da preplavi čitavo dvorište. Zato ga sadite pažljivo, najbolje kao pokrivač tla.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.