Kardio vježbe spadaju među najpopularnije oblike fizičke aktivnosti jer pomažu u jačanju srca, poboljšanju kondicije i očuvanju opšteg zdravlja.
Bilo da je riječ o trčanju, vožnji bicikla, plivanju ili brzoj šetnji, ove aktivnosti pokreću cijelo tijelo i donose brojne koristi organizmu.
Iako većina ljudi zna da kardio ubrzava rad srca i disanje, manje je poznato koje se dugoročne promjene dešavaju u tijelu kada ga redovno uvrstite u svakodnevnu rutinu.
Povećava se broj mitohondrija
Kardio vježbe mogu povećati broj mitohondrija, dijelova ćelije koji razgrađuju hranu i proizvode energiju. Što je više mitohondrija, to ćelije mogu stvarati više energije.
„Vremenom to dovodi do bolje izdržljivosti, bržeg oporavka i poboljšane ukupne kondicije“, rekla je fitnes trenerica Erika Koviello.
Srce postaje snažnije
Kardio, posebno vježbe nižeg intenziteta, jača srčani mišić na sličan način kao što svakodnevni čučnjevi jačaju mišiće nogu.
Vremenom poboljšana cirkulacija pomaže krvnim sudovima da se opuste i prošire, što može smanjiti nakupljanje naslaga u arterijama. Zdrave arterije smanjuju rizik od povišenog holesterola, visokog krvnog pritiska, moždanog udara, srčanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Poboljšava se rad pluća
Svakodnevni kardio poboljšava efikasnost disajnog sistema i povećava kapacitet pluća.
Drugim riječima, pluća postaju brža i efikasnija u dopremanju kiseonika mišićima koji rade. To omogućava duže vježbanje uz manje napora i lakše disanje.
Zdrava pluća ne samo da olakšavaju fizičku aktivnost nego mogu pomoći i u smanjenju rizika od pojedinih plućnih infekcija.
Može popraviti raspoloženje
Kardio podstiče oslobađanje hormona dobrog raspoloženja, poput endorfina, dopamina i serotonina.
Istovremeno može smanjiti nivo hormona stresa, poput kortizola, što može doprinijeti boljem raspoloženju i ublažavanju anksioznosti.
Studija objavljena 2024. godine pokazala je da redovna fizička aktivnost može biti važan dio liječenja depresije.
Pomaže u kontroli šećera u krvi
Svakodnevni kardio trening pomaže regulaciji nivoa šećera u krvi i može smanjiti rizik od metaboličkih poremećaja.
Mišići skladište glukozu, glavni izvor energije za organizam. Tokom vježbanja oni koriste tu energiju, izvlačeći šećer iz krvotoka i tako snižavajući njegov nivo.
Meta-analiza iz 2024. godine pokazala je da kardio može poboljšati prosječan nivo šećera u krvi kod osoba koje imaju dijabetes tipa 2 već u roku od 24 časa nakon treninga.
Dugoročno održavanje šećera pod kontrolom može pomoći u prevenciji dijabetesa tipa 2, moždanog udara i srčanih bolesti.
Pazite na znakove pretjerivanja
Osobe koje svakodnevno rade kardio vježbe mogu primijetiti i znakove pretreniranosti.
Povišen broj otkucaja srca u mirovanju, uporan umor, promjene raspoloženja, problemi s koncentracijom, pad performansi, češće bolesti, gubitak apetita, ponavljajuće povrede, jaki bolovi i poremećaji spavanja mogu biti znak da je tijelu potreban odmor.
Žene su izložene dodatnom riziku
Žene se češće suočavaju s rizikom od stanja poznatog kao relativni energetski deficit u sportu (RED-S), koji se može javiti kada sportisti ne unose dovoljno energije da zadovolje potrebe organizma tokom intenzivnih treninga.
Prema riječima Koviello, simptomi mogu uključivati nizak nivo energije, neredovne menstruacije, stres frakture i druge znakove slabljenja kostiju.
„Ova kombinacija simptoma jasan je znak da je tijelo nedovoljno nahranjeno, previše opterećeno i pretrenirano“, upozorila je Koviello, prenosi Dan.
Dan
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.