Većina bolova u leđima povuče se bez operacije, ali postoje simptomi koji mogu ukazivati na ozbiljniji problem sa kičmom ili nervima.
Slabost nogu, trnci, problemi sa mokrenjem i bol nakon povrede upozorenja su koja ne treba ignorisati.
Bol u leđima jedan je od najčešćih razloga zbog kojih ljudi traže medicinsku pomoć. Može se javiti nakon fizičkog napora, zbog istegnuća mišića, promjena na međupršljenskim diskovima ili pritiska na nerv. Ponekad, međutim, uzrok nije u samoj kičmi, već u drugim organima čiji se bol prenosi u leđa.
Prema podacima medicinskih stručnjaka, oko 80 odsto ljudi iskusi bol u leđima u nekom periodu života, dok se približno 90 odsto akutnih slučajeva poboljša u roku od šest nedjelja, prenosi Mondo.
Zbog toga pregled neurohirurga nije neophodan u svakom slučaju. Ipak, važno je prepoznati kada tegobe zahtijevaju dodatnu procjenu.
Šta dalje?
Uobičajeni prvi korak je pregled kod izabranog ljekara, koji procjenjuje simptome i odlučuje o daljem liječenju.
Kod akutnog bola u donjem dijelu leđa, ako nema znakova ozbiljnijeg oboljenja, magnetna rezonanca se uglavnom ne preporučuje tokom prvih šest nedjelja. Izuzetak su situacije u kojima postoji sumnja na ozbiljan uzrok tegoba.
Pregled ljekara ne treba odlagati ako se uz bol u leđima javljaju:
- slabost nogu ili progresivno pogoršanje neuroloških simptoma;
- povišena temperatura ili drhtavica;
- neobjašnjiv gubitak tjelesne težine;
- bol koji je nastao nakon povrede;
- bol kod osoba koje imaju istoriju malignog oboljenja.
Posebno ozbiljno upozorenje predstavljaju problemi sa kontrolom mokrenja ili pražnjenja crijeva, naročito ako su praćeni utrnulošću u predjelu prepona ili progresivnom slabošću nogu. Takvi simptomi mogu ukazivati na ozbiljno pritiskanje nerava i zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu, prenosi Mondo.
Zašto magnetna rezonanca nije uvijek prvi korak?
Česta je pretpostavka da je magnetna rezonanca neophodna čim se pojavi intenzivan bol u leđima. Međutim, snimanje bez jasne medicinske indikacije može pokazati promjene koje uopšte nisu uzrok tegoba.
Degenerativne promjene na kičmi česte su kod starijih osoba, ali se mogu javiti i kod ljudi koji nemaju bolove. S druge strane, pojedine promjene, uključujući herniju diska, mogu se vremenom povući ili prestati da izazivaju simptome.
Zato se rezultati snimanja uvijek moraju posmatrati zajedno sa kliničkim pregledom, istorijom bolesti i tegobama pacijenta.
Ako bol traje duže od šest nedjelja, ne popravlja se ili se pogoršava, ljekar procjenjuje da li su potrebni dodatna dijagnostika i pregled specijaliste.
Odlazak neurohirurgu ne znači automatski operaciju
Jedna od čestih zabluda jeste da pregled kod neurohirurga neizbježno vodi ka hirurškoj intervenciji. U stvarnosti, mnogi problemi sa kičmom liječe se bez operacije.
Početno liječenje često podrazumijeva prilagođavanje svakodnevnih aktivnosti, fizikalnu terapiju i odgovarajuće lijekove protiv bolova.
Dugotrajno mirovanje uglavnom se ne preporučuje, dok postepeni povratak svakodnevnim aktivnostima može pomoći oporavku.
Operacija se razmatra kada konzervativne metode ne donose dovoljno poboljšanja, kada nalazi snimanja odgovaraju simptomima i kada se procijeni da očekivana korist zahvata nadmašuje njegove rizike.
Šta možemo učiniti da sačuvamo kičmu?
Redovna fizička aktivnost, vježbe za jačanje mišića, održavanje zdrave tjelesne težine i prestanak pušenja mogu doprinijeti zdravlju kičme i smanjiti rizik od pojedinih problema.
Važno je i izbjegavati dugotrajno zadržavanje u položajima koji pogoršavaju tegobe, uz prilagođavanje aktivnosti sopstvenim mogućnostima.
Bol u leđima ne mora značiti ozbiljno oboljenje, ali nije dobro ni ignorisati tegobe koje traju, pogoršavaju se ili su praćene neurološkim simptomima. Pravovremeni pregled pomaže da se utvrdi uzrok i odabere odgovarajuće liječenje, sa operacijom ili bez nje.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.