Kako pomjeranje kazaljki utiče na mozak i zašto je ponedjeljak „najopasniji“ dan?

Ljetno računanje vremena počelo je protekle nedjelje pomjeranjem kazaljki za jedan čas unaprijed. Iako se radi o naizgled sitnoj promjeni, ona predstavlja ozbiljan izazov za naš organizam, mozak i svakodnevicu.

O tome kako ovaj proces utiče na naše zdravlje, govorio je dr Dragan Hrnčić, neurofiziolog i stručnjak za poremećaje spavanja. On ističe da kombinacija loših vremenskih prilika i promjene na satu može izazvati pad energije i promjene raspoloženja.

Ponedjeljak kao dan najvećeg stresa

Iako samu promjenu u nedjelju često ne osjetimo jer se budimo prirodno, pravi problemi nastaju prvog radnog dana. Tada dolazi do direktnog sudara našeg biološkog i društvenog sata.

– U ponedjeljak ćemo morati da se probudimo u skladu sa svojim društvenim satom i shvatićemo da smo ukrali jedan sat od spavanja i noći, i dodali ga danu. To je dan u kome ćemo imati najviše posljedica – bićemo umorniji, pospaniji i imaćemo manje energije – napominje dr Hrnčić.

Ko su najugroženije grupe?

Neurofiziolog objašnjava da efekat na organizam nije zanemarljiv jer se pomjera cjelokupan biološki ritam. Najteže će se prilagoditi:

• „Sove“: Osobe koje pripadaju kasno-večernjem hronotipu i inače teško ustaju rano.
• Adolescenti: Oni prirodno imaju pomjerenu fazu spavanja, a sada moraju ustajati još ranije.
• Hronični bolesnici: Zbog smanjenog adaptacionog kapaciteta organizma.
• Radnici u smjenama: Ljudi koji često mijenjaju ritam rada već imaju narušen cirkadijalni ritam.

Moć svjetlosti i priprema organizma

Naš organizam ne mjeri vrijeme časovnikom već svjetlošću. Zato dr Hrnčić naglašava da je ključno biti izložen dnevnoj svjetlosti, dok uveče treba obezbijediti potpuni mrak kako bi se „navio“ biološki sat.

Za lakši prelazak savjetuje se:

1. Postepeno pomjeranje: Nekoliko dana ranije odlaziti na spavanje u manjim intervalima.
2. Izbjegavanje viška kafe: Kofein može dodatno poremetiti proces uspavljivanja.
3. Kratko popodnevno spavanje: Ukoliko spavate popodne, neka to ne bude duže od 20 minuta.

Melatonin i suplemenati – oprezno sa upotrebom

Mnogi rješenje traže u suplementima, prvenstveno melatoninu. Iako je popularan, dr Hrnčić upozorava da on nije čarobni štapić. Ukoliko ne postoje jasne indikacije ili se ne dozira pravilno, efekat će izostati. Takođe, suplementi se ne bi trebali uzimati bez konsultacije sa ljekarom, posebno ako već koristite drugu terapiju.

Proljećni umor ili nešto ozbiljnije?

Ovaj period se često poklapa sa proljećnim umorom koji može trajati dvije do četiri sedmice. Međutim, simptomi uzrokovani pomjeranjem sata trebali bi proći u roku od sedam dana.

Ako umor i pospanost potraju duže, uzrok može biti poremećaj spavanja, anemija ili neki drugi zdravstveni problem koji zahtijeva pregled stručnjaka.

Neurofiziolog zaključuje da je zimsko računanje vremena prirodnije za naš organizam jer ljetni ritam često podrazumijeva buđenje u mraku, što je u suprotnosti sa našom biologijom. Ipak, uz malo pažnje i dobre navike, većina ljudi se uspješno adaptira u roku od nekoliko dana.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.