Tržište dodataka ishrani preplavili su postbiotici, koji se najavljuju kao nasljednici probiotika. Ipak, stručnjaci upozoravaju da nauka još uvijek kaska za reklamama i da zdrava ishrana ostaje najbolji izvor ovih jedinjenja.
U svijetu zdravlja crijeva, nakon probiotika i prebiotika, termin „postbiotici“ sve češće ulazi u svakodnevnu upotrebu. Iako zvuče revolucionarno, kod mnogih i dalje izazivaju nedoumice: šta oni zapravo predstavljaju i da li su opravdano postali novi trend?
Bioaktivna jedinjenja bez živih mikroorganizama
Postbiotici su bioaktivna jedinjenja koje stvaraju korisne bakterije u našim crijevima tokom razgradnje hrane. Za razliku od probiotika, oni ne sadrže žive mikroorganizme. U pitanju su različiti nusproizvodi bakterijskog rada, poput kratkolančanih masnih kiselina, ali i dijelovi samih ćelija bakterija.
Fiziolog prof. Rejčel Vuds sa Univerziteta Linkoln, u tekstu za The Conversation, ističe da interesovanje za postbiotike raste uporedo sa razumijevanjem crijevnog mikrobioma.
Međutim, ona upozorava da su naučni dokazi o njihovim efektima kod ljudi i dalje ograničeni.
Prednosti stabilnosti naspram neizvjesne koristi
Jedna od glavnih prednosti postbiotika je njihova stabilnost. Pošto ne sadrže žive bakterije, oni su otporniji na spoljne uslove, vlagu i toplotu, što ih čini lakšim za skladištenje u poređenju sa osjetljivim probioticima.
Ipak, to otvara ključno pitanje: mogu li mrtve komponente pružiti istu korist kao aktivni, živi mikroorganizmi?
Šta kažu studije: Marketing ispred nauke
Istraživanja ukazuju na to da određeni postbiotici potencijalno mogu:
- Ojačati imuni odgovor organizma,
- Smanjiti upalne procese u crijevima.
Uprkos ovim obećavajućim nalazima, većina studija je u ranoj fazi. Klinička ispitivanja na ljudima su malobrojna i nedovoljna za donošenje čvrstih zaključaka.
Autorka teksta naglašava da marketing često ide ispred nauke, te da nema dokaza da su ovi suplementi neophodni zdravim osobama.
Organizam je sam svoj “proizvođač”
Važna činjenica koju stručnjaci ističu jeste da naš organizam prirodno proizvodi postbiotike kao rezultat rada sopstvenog mikrobioma.
Ako je ishrana raznovrsna i bogata vlaknima, tijelo već dobija sve potrebne supstance bez potrebe za skupim bočicama iz apoteke.
Zaključak: Postbiotici su fascinantno polje budućih istraživanja, ali trenutno ne predstavljaju „neophodan dodatak“. Mnogo pouzdaniji i jeftiniji pristup očuvanju zdravlja crijeva ostaje podrška prirodnom mikrobiomu kroz unos vlakana, fermentisane hrane (poput kefira ili kiselog kupusa) i uravnoteženu ishranu.
Da li je vrijeme da povjerujemo reklamama ili da se vratimo prirodnim izvorima zdravlja? Naučna zajednica, za sada, savjetuje ovo drugo.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

