Dobro je poznato da kućni ljubimci mogu pozitivno da utiču na čovjekovo zdravlje, ali naučnici sada istražuju još jedan dio tog odnosa.
Nije važno samo to što je životinja uz nas, već i način na koji sa njom razgovaramo i komuniciramo.
Istraživači sa Univerziteta u Arizoni razvili su sistem AURAL-Pet, koji analizira razgovore između ljudi i njihovih ljubimaca kako bi preciznije utvrdili na koji način svakodnevna interakcija utiče na kvalitet života.
Studija o ovom sistemu objavljena je 4. avgusta u časopisu Frontiers in Psychiatry.
Glavna autorka istraživanja, Dara Jonkoski, doktorandkinja na Odsjeku za psihologiju Univerziteta u Arizoni, kaže da bi proučavanje različitih načina komunikacije moglo pomoći naučnicima da utvrde koji obrasci razgovora donose bolje zdravstvene rezultate i ljudima i životinjama.
Ako se potvrdi da su određeni načini komunikacije povezani sa boljim zdravljem, to bi vlasnicima moglo dati i sasvim praktične smjernice o tome kako da razgovaraju sa svojim psima i mačkama.
Sistem analizirao više od 5.000 snimaka
Istraživači su AURAL-Pet testirali na više od 5.000 snimaka razgovora koje je 240 učesnika vodilo sa svojim ljubimcima ili razgovaralo o njima.
Snimci su napravljeni pomoću elektronski aktiviranog snimača, poznatog kao EAR, a rezultati su pokazali da je sistem dovoljno pouzdan za buduća istraživanja.
Jonkoski objašnjava da AURAL-Pet svakodnevne audio-snimke pretvara u mjerljiv prikaz odnosa osobe prema njenom ljubimcu.
Sistem prati učestalost i vrstu komunikacije, odnosno bilježi interakcije u stvarnom vremenu.
Analiza je pokazala da vlasnici često naglas komentarišu svoje misli i postupke, ponašanje životinje ili sasvim svakodnevne stvari, poput vremena i planova za dan.
Šta sve govorimo svojim ljubimcima?
Megan Mueller, profesorka sa Univerziteta Tufts koja se bavi odnosom ljudi i životinja, a nije učestvovala u istraživanju, ocijenila je AURAL-Pet kao inovativan metod.
Ona smatra da bi sistem mogao postati važan alat za istraživanja u ovoj oblasti.
– Način na koji razgovaramo sa ljubimcima i odnosimo se prema njima vjerovatno je važan prozor u to kako doživljavamo te odnose i koje koristi od njih imamo – rekla je Mueller.
Prema njenim riječima, takva analiza može pokazati kakva osjećanja imamo prema odnosu sa životinjom i kakvu ulogu ljubimac ima u našem životu.
Svakodnevne interakcije tako naučnicima daju zanimljiv uvid u zajednički život ljudi i životinja u njihovom uobičajenom okruženju.
Od razgovora do mjerljivih podataka
AURAL-Pet se zasniva na 30 različitih varijabli koje predstavljaju različite oblike interakcije između čovjeka i ljubimca.
Među njima su šetnja, tepanje, odnosno govor povišenim tonom kakav ljudi često koriste kada razgovaraju sa bebama, ali i povjeravanje životinji kao bliskoj osobi.
Cilj sistema, međutim, nije da podstiče ljude na „dijalog“ sa ljubimcima, već da naučnicima omogući da izmjere i analiziraju sve vrste interakcija, od ozbiljnih razgovora do sasvim običnih svakodnevnih situacija.
Istraživanje se nastavlja
AURAL-Pet se već koristi u novom projektu, studiji C.A.R.E., koja prikuplja podatke o mentalnom zdravlju i dobrobiti ljudi starijih od 60 godina.
Projekat vode profesori sa Odsjeka za psihologiju Univerziteta u Arizoni, a cilj je da se utvrdi kako razgovori sa ljubimcima mogu biti povezani sa kvalitetom života starijih osoba.
– Pomoću ovih opsežnih podataka možemo odgovoriti na pitanja kao što je ono vode li pozitivnije interakcije sa ljubimcima do boljeg mentalnog zdravlja i opšteg blagostanja ljudi – zaključila je Jonkoski.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.